Turudić nije došao na okrugli stol o korupciji: "To samo pokazuje da bi trebao biti razriješen"

Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ocijenio je da je korupcija rezultat lošeg institucionalnog okvira i nefunkcioniranja institucija koje su i kreirane da budu takve. Korupcija je strukturni problem i treba vidjet kako se institucije prema njoj odnose te da floskula "neka institucije rade svoj posao" potvrđuje da je duboko ukorijenjena, rekao je Ćepo na okruglom stolu u Hrvatskom saboru.

"Slabi uloga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa"

Dodao je kako je protivnik teze da je korupcija rezultat moralnog posrtaja i da je to "nematerijalna kulturna baština". Također je rekao kako nije iznenađen nedolaskom Glavnog državnog odvjetnika na skup, jer i svojim odnosom prema saborskim zastupnicima pokazuje da bi trebao biti razriješen. Po njegovom sudu situacija je danas gora nego 90-tih, jer je uništena ideja da institucije mogu nešto učiniti.

Izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandar Maršavelski ukazao je na tri faze borbe protiv korupcije.

Prva je bila 90-tih i karakterizira je nekažnjena visoka korupcija, a druga u drugoj polovici 2000-tih kada su na optuženičku klupu počeli dolaziti ministri pa i premijer kada je procesuirana visoka korupcija zaslugom i Europske unije.

Treću fazu, po njemu karakterizira učinkovitije sankcioniranje. Drži da je to bilo dobro, no da sada ponovno ulazimo u nedodirljivost pojedinaca, a i slabi uloga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je inače jako dobro radilo svoj posao.

"Ne postoji stvarna volja za borbu protiv korupcije"

Nepojavljivanje predstavnika DORH-a i Uskoka na skupu, po njegovom sudu pokazuju nezainteresiranost za temu korupcije. Smatra da je potrebno osnaženje uloge europskog javnog tužitelja što se vidjelo u aferi "mikroskopi" i usklađivanje s europskim pravom te da bi o sukobu nadležnosti trebao odlučivati Vrhovni sud.

Također smatra da bi trebalo osnažiti i primjerenije zaštititi i zviždače. Maršavelski je ocijenio da zapravo ne postoji stvarna volja za borbu protiv korupcije.

Govoreći o ulozi medija u ime Hrvatskog novinarskog društva novinar Ilko Ćimić ustvrdio je da se novinare progoni, nedovoljno štiti, kažnjava i onemogućava u radu, a za predstavnike vlasti su prijetnja i smetnja.

Novinare se pokušava zastrašiti, upozorio je, dodavši da se i sam nalazi pod SLAPP tužbom. Kaže da DORH ne poštuje Zakon o medijima i u pravilu ne daju tražene informacije pa čak i formalno ne odgovara na upite. Posebno je u tom smislu označio Vladin ured za informiranje. Općenito, vezano uz korupciju, smatra da se niskim kaznama šalje loša poruka.

Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) ocijenila je kako je Hrvatski sabor jedna od najzatvorenijih institucija te da ju je osobno sram zbog donesenih zakona koji guše neovisnost institucija u borbi protiv korupcije.

Organizatorica skupa Mirela Ahmetović ocijenila je da je nedolazak na skup pozvanih predstavnika institucija, osim Ureda povjerenika za informiranje, predstavlja šamar svim poštenim građanima te upozorila da je Hrvatska pala na antikorupcijskoj listi za 6 mjesta, unatoč donesenim dvama nacionalnim programima i trima strategijama za suzbijanje korupcije.

PROČITAJTE JOŠ