U Hrvatskoj je prvi put potvrđena kuga malih preživača

Pod nadzorom veterinarske inspekcije Državnog inspektorata na zaraženom objektu u tijeku je provedba strogih mjera suzbijanja ove bolesti koje uključuju usmrćivanje svih prijemljivih životinja, preliminarno čišćenje i dezinfekciju, prikupljanje potrebnih epidemioloških informacija u cilju utvrđivanja načina ulaska uzročnika bolesti na objekt te utvrđivanje mogućih kontaktnih objekata.

Dosadašnje utvrđene informacije o ilegalnim radnjama upućuju na mogući način ulaska virusa na objekt, javlja HRT.

Što je kuga malih preživača i koje su mjere potrebne?

Kuga malih preživača je bolest kategorije A što znači da se nakon pojave ove bolesti moraju poduzimati hitne mjere kontrole i suzbijanja. Na zaraženom objektu obavezno je usmrćivanje svih prijemljivih životinja, preliminarno čišćenje i dezinfekcija. Za životinju koja je usmrćena ili zaklana, kao i za uništene proizvode životinjskog podrijetla i oštećene ili uništene predmete u okviru provedbe mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti subjekt ima pravo na naknadu štete.

Pravo na naknadu štete ostvaruje subjekt ako se životinje drže u skladu s propisima iz područja zdravlja životinja (registracija objekta, označavanje, premještanje, biosigurnost, vođenje evidencija…), ako su provedene sve mjere odnosno nisu utvrđene nesukladnosti, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribartstva.

Zone ograničenja: Zona zaštite i nadziranja

Po prikupljanju svih potrebnih informacija odredit će se zona ograničenja i to zona zaštite (minimalno 3 km oko zaraženog objekta) i zone nadziranja (minimalno 10 km oko zaraženog objekta), te ovisno o epidemiološkoj situaciji i brzini širenja bolesti i dodatne zone ograničenja. U zonama ograničenja primjenjuju se posebne mjere vezane uz ograničenja premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, popise objekata i uspostavu dodatnog nadziranja.

U slučaju širenja bolesti na druge objekte, odnosno utvrđivanja nepovoljnih okolnosti odredit će se znatno veće zone odnosno ograničenja koja će se kontinuirano prilagođavati situaciji na terenu.

Epidemiološka situacija u EU i zemljama u okruženju i mjere kontrole

Tijekom 2025. godine kuga malih preživača je prijavljena u Mađarskoj (3 izbijanja, zadnje izbijanje 31. siječnja 2025.), Albaniji (14 izbijanja, zadnje izbijanje 3. srpnja 2025.), Kosovu (2 izbijanja, zadnje 25. rujna 2025.), Rumunjskoj (1 izbijanje, zadnje izbijanje 5. ožujka 2025.) i Turskoj (4 izbijanja, zadnje izbijanje 26. kolovoza 2025.).

O bolesti

Kuga malih preživača je bolest kategorije A za koju se poduzimaju hitne mjere kontrole i suzbijanja sukladno Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687. Od iste obolijevaju ovce i koze te nije opasna za druge vrste životinja i ljude.

Način prijenosa

Virus se najčešće prenosi putem aerosola ili izravnim kontaktom između inficirane i prijemljive životinje i to preko sekreta; suza, iscjetka iz nosa, iskašljaja, sline i fecesa. Zaražena životinja dugotrajno (i više od dva mjeseca) može izlučivati virus čime se značajno o povećava rizik od širenja bolesti među prijemljivom populacijom, kao i širenje bolesti na veće udaljenosti. Postoji mogućnost prijenosa bolesti i indirektno opremom, steljom, koritima za vodu te preko kontaminiranih pašnjaka.

Klinička slika

Radi se o virusnoj bolesti ovaca i koza, a sumnja na bolest postavlja se na temelju kliničkih znakova. Klinički se očituje naglim porastom tjelesne temperature od 40 do 41 °C, otežanim kretanjem i zaostajanjem životinje za stadom, depresijom ili nemirom, iscrpljenošću, suhoćom nosa, dlakom bez sjaja, te smanjenim apetitom. Javlja se prvo serozan, a zatim sluzav i gnojan iscjedak iz oka i nosa koji se suši i pretvara u kraste koje začepljuju nosnice. Posljedično tome dolazi do poremećaja u disanju te respiratornih oboljenja popraćenih produktivnim kašljem.

Oboljenja ovaca i koza praćena respiratorno-probavnim poremećajima upućuju na sumnju na kugu malih preživača, a za potvrdu bolesti potrebno je provesti laboratorijsko pretraživanje primjenom odgovarajućih dijagnostičkih postupaka.

Obveze subjekata (uzgajivača) u odnosu na rano otkrivanje i zaštitu od unosa te širenja kuge malih preživača u objekte

U svrhu sprječavanja unosa u uzgoje i daljnjeg širenja ove bolesti subjekti koji drže ovce i koze dužni su redovito primjenjivati biosigurnosne mjere u uzgoju te se dosljedno pridržavati svih odredbi o premještanju životinja i njihovih proizvoda. Budući da se bolest brzo širi, potreban je pojačani oprez na objektima koji drže ovce i koze. Stoga su subjekti dužni svaku promjenu zdravstvenog stanja ovaca i koza, kao i svaki pobačaj i uginuće odmah i bez iznimke, prijaviti ovlaštenom veterinaru!

Više informacija o bolesti te biosigurnosnim mjerama na objektima dostupno je na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.