Iz katastrofe u katastrofu, iz vremenskog ekstrema u ekstrem - situacija je više nego zabrinjavajuća. Osim sa sušom i poplavama, borili smo se i s katastrofalnim požarima koji su vatrogasni sustav doveli do ruba izdržljivosti.

Imamo li dovoljno vatrogasaca, jesu li potplaćeni, treba li im bolja oprema, koliko su kompleksni požari na Jadranu te kako se mijenjaju uslijed klimatskih promjena, u emisiji Klimatska budućnost urednice Tee Blažević razgovarali smo s glavnim vatrogasnim zapovjednikom Splitsko-dalmatinske županije Ivanom Kovačevićem.

Na početku se osvrnuo na činjenicu da vatrogasce ništa ne može pripremiti na slučajeve pogibije vatrogasaca prilikom gašenja požara.

“Vatrogasci su tu da odrađuju intervencije 365 dana u godini 24 sata dnevno. Kad nema požara uvijek se rade neke obuke, uvijek imamo predavanja, dolaze nove tehnologije. Stvarno se pripremamo, međutim što se nesreća tiče one su uvijek tu. Statistika je neumoljiva, nadamo se da će se toga što manje događati. Zato i radimo analize, tako da bismo se pripremili što bolje, ali stvarnost je drugačija”, rekao je.

Splitski požar 2017. – “Majka svih požara”

Prisjetio se i velikog požara u Splitu 2017. godine.

“Splitski požar je, mi vatrogasci kažemo, jedna anomalija. Naziv “majka svih požara” je krenuo od pilota kanadera. Kad su iz zraka vidjeli što se događa, onda je to nekako krenulo. Požar je stvarno velik i stvarno je velika izgorena površina. Bilo je požara koji su imali isto tako veliku izgorenu površinu, čak i veću, mislim Brač 2011., međutim ti požari su svi trajali više dana. Ovaj požar je u nekakvih dan i pol, znači nekih 36 sati, zahvatio površinu od preko 4500 hektara, što je stvarno velika brzina požara. Što se tiče same te intervencije, nakon nekog vremena to više nije bilo klasično gašenje, to je bilo spašavanje onoga što se spasiti može.

U prvom redu ljudski životi, a onda i materijalna dobra. Sama konfiguracija terena, sami meteorološki uvjeti taj dan nisu nam dali da napravimo više. Nismo mogli imati pomoć iz zraka. Sutradan kad smo imali pomoć iz zraka, požar je taj riješen. Požar je prošao kroz sedam naselja koja nisu mala naselja i nismo imali ljudskih žrtava. U jednom trenutku na požaru je bilo preko 500 vatrogasaca i preko 100 vozila i sva sreća završilo je kako je završilo”, objasnio je Kovačević.

Upitan bi li iz današnje pozicije napravio nešto drugačije što se tog požara tiče, odgovara da se u tim situacije ne može raditi drugačije.

“To je stvar koja je jednostavno skoro izmakla kontroli da je ne možete niti u jednom segmentu kontrolirati. Mi smo kontrolirali samo ono što se događa oko naselja i tu ne bismo ništa mogli promijeniti. Infrastruktura je takva, kuće su građene gdje su građene, ceste su takve kakve jesu i samo se to u biti radilo. Sve ovo okolo što se tiče otvorenog prostora, šume, trave, niskog raslinja, makije – to je prepušteno bilo u jednom trenutku samo sebi dok nisu došli kanaderi i dok nisu obranjene kuće. Još jednom ću napomenuti, cijeli vatrogasni sustav ne može se graditi na ekstremima. Nigdje u svijetu, pa tako ni kod nas. Ovo se može možda dogoditi i danas i sutra i prekosutra, zato je tu važna preventiva da napravimo što više zahvata i u prostoru i u podizanju svijesti građana i u vatrogasnoj struci, tako da do toga ne dođe. Da nam ne izmakne kontroli”, kazao je.

Zračne snage koje pomažu u gašenju požara

Osvrnuo se i na situacije kad kanaderi ne mogu letjeti i kad su jaki vjetrovi.

“neprilika. Nema neke druge situacije da bi požar otvorenog prostora mogao izmaknuti kontroli. To znači da ga vatrogasci nemaju pod nadzorom i da jednostavno bez zračnih snaga ne možemo taj požar niti malo primiriti da bismo mogli djelovati sa zemlje. Nama zračne snage služe da taj požar priguše i onda ulaze zemaljske snage i onda to riješavaju. Svako gašenje je vezano zemaljske snage, isto tako čuvanje požarišta i dogašivanje. Kada su u pitanju velike izgorene površine, onda nije realno očekivati da u svakom trenutku veliku površinu požara kontrolirate sto posto. Za to treba mnogo ljudi, za to treba mnogo opreme i svega, zato je najbitnije da situacija ne eskalira tako da imamo velike izgorene požare”, rekao je.

Požari poput onog splitskog iz 2017. godine, kaže Kovačević, iscrpljuju vatrogasce i tehniku i stavljaju nas do granica izdržljivosti.

“Naravno da nije ugodno iskustvo ni nama vatrogascima, a kamoli građanima”, ističe.

Pripravnost vatrogasaca u sušnim razdobljima

Govorio je i o pripravnosti vatrogasnih snaga u protupožarnoj sezoni.

“Glavni napor protupožarne sezone je ljeti, od 1. lipnja do 1. listopada i tada su sve snage inače u pripravnosti. Postoji inače dokument koji donosi Vlada koji se zove Program mjera u protupožarnoj sezoni i u njemu je sadržano sve. Tu su navedeni ne samo vatrogasci nego svi subjekti, koji su njihovi zadaci i zadaće u provedbi protupožarne sezone. Znači jedini lokalne i područne samouprave, šumarija, vatrogasci, dakle svi subjekti koji mogu tu pomoći u preventivnom smislu. Naravno, vatrogasci i u operativnom smislu. Posebno kada su dani vrlo visoke opasnosti od požara i kada je neki pojačani vjetar”, pojašnjava.

“Konkretno u Gradu Splitu je to propisano 10,7 metara u sekundi kad vjetar prođe, onda se sve stavlja u posebni treći stupanj pripravnosti. Sve vatrogasne postrojbe su u punom stupnju pripravnosti, imamo pripravnost vatrogasaca koji su kod kuće. Službe se pojačavaju dodatnim ekipama, oni koji nisu u službi, oni su kući i čekaju tu pripravnost u slučaju da bude nešto trebalo. Na primjer, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima preko 400 sezonskih vatrogasaca u tom periodu koji su dodatno tu. Također imamo i dislokacije koje nam dolaze s kontinenta na mjestima gdje smo odredili našim planovima da bi moglo biti kritično, da će nedostajati ljudi i da će nedostajati tehnike”, dodaje.

Vatrogasne kamere se, ističe zapovjednik Kovačević, promatraju stalno.

“Pogotovo u sezoni. Imaju tri djelatnika koja stalno gledaju kamere. Preko 80 posto županije je pokriveno videonadzorom. To je sustav Hrvatskih šuma koji se naziva Stribor, u Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo sustav Holistic, kojega je naša županija aplicirala na europske fondove. Brdo Marjan je pokriveno sa svojim kamerama i jednostavno tri djelatnika danonoćno promatraju te kamere. To su kamere i za detekciju požara, što znači da u slučaju pojave požara, pojave bilo kakvog dima ili vatre, kamere sviraju alarm i onda možemo tu sliku prebaciti, uvećati, približiti i pratimo požar tako govoreći u realnom vremenu”, rekao je.

Klimatske promjene i ponašanje požara

Na pitanje utječu li klimatske promjene na ponašanje požara, Kovačević ističe da na ponašanje požara utječu manje-više.

“Što se tiče ponašanja požara, manje više. Uočavamo promjene, a to su ovi ekstremi. Imamo ekstremno jake vjetrove, u periodu kad ih prije nismo imali, usred ljeta. Imamo ekstremno jake kiše gdje padne u sat vremena preko 100 litara kiše, ali su učestale. Toga je bilo i prije, ali jednom godišnje. Sad to imamo i nekoliko puta godišnje. Kad gledate prosjeke oborina, onda imate da je godišnji prosjek oborina tu negdje kao što prije bio prije 5,6, 10, 20 godina, male su oscilacije. Međutim, nije ravnomjerno raspoređeno. Nego imate jedan dan u mjesecu veliku kišu i onda imate 29 sušnih dana. To prije nije bilo tako”, kazao je.

Kaže da je sigurno da ćemo imati megaloše meteorološke uvjete za nastajanje megapožara.

“Imat ćemo duga sušna razdoblja, imat ćemo vjetrove, to ćemo sigurno imati. Hoćemo li imati megapožara? To ovisi samo o nama. O našim građanima, o svijesti, o preventivi, o vatrogasnoj službi. Mi smo i ove godine imali dosada u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1300 intervencija više nego prošle godine, međutim nismo imali niti jedan veliki požar. Znači uspjeli smo ih riješiti onako kako treba. Što se tiče događaja, ne uočavamo neki uzlazni trend. Imali smo 2020. do ovog vremena 5800 intervencija, 2021. 3700 intervencija, a sad imamo oko 4700. Otprilike smo tu negdje u prosjeku. Međutim, samo je stvar u tome hoće li se to razviti u veliki požar ili neće. Hoćemo li imati veliku materijalnu štetu ili nećemo”, pojasnio je Kovačević.

Vatrogasna oprema i broj kanadera

Osvrnuo se i na dostatnost opreme za gašenje požara.

“Vatrogasna služba mora napredovati, kao i sve drugo. Oprema napreduje. U Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo preko 1700 vatrogasaca, 50 DVD-ova, šest javnih vatrogasnih postrojbi, međutim to je nešto što se stalno treba nadograđivati i stalno treba pratiti. Uvijek ćemo kazati da treba više i da treba bolje. U budućnosti mi očekujemo da ćemo imati problem s radnom snagom, ali to je isključivo vezano za ekonomske uvjete. Naša vatrogasna protupožarna sezona je ljeti, od 1.6. do 1.10. i poklapa se s turističkom sezonom”, rekao je.

Kovačević, međutim, ističe da ljdui zbog svoje ekonomske situacije idu raditi u turizam.

“U vatrogastvu ih ne može nitko toliko platiti, koliko ih može platiti turizam. Već neke županije priobalne imaju problema s tim. Mi još uvijek, nasreću, nemamo ono što oni imaju. Kako će biti u budućnosti, vidjet ćemo. S time će se trebati pozabaviti u državnom vrhu, na jednom višem nivou, tako da privučemo ljude u vatrogastvo”, govori.

Prosječna plaća vatrogasca, objašnjava Kovačević, ovisi o tome radi li se o sezonskom vatrogascu ili profesionalnom vatrogascu.

“Konkretno o financijama, nije vam isto ni u svakome gradu ni u svakoj županiji. Evo mogu kazati za JVP Split da je plaža negdje oko hrvatskog prosjeka običnog vatrogasca. To je ispod tisuću eura. Vi imate šumske požare, požare otvorenog prostora. Tu treba masovnost. To su dobrovoljna vatrogasna društva, to su dobrovoljni ljudi. Želim ovim putem zahvaliti svim tim ljudima. Mi profesionalci, nama je to posao”, kazao je.

Govoreći o broju kanadera koje Hrvatska ima na raspolaganju, Kovačević kaže da se kod nas provukla neka fama o nedostatku kanadera.

“Mi smo ovoliko kanadera imali i 2017. i 2015. i 2016. itd. i sve svoje potrebe smo zadovoljili s tim kanaderima. Kanader je radni stroj. Ove godine u SDŽ- u je sada 59 zahtjeva za zračne snage i svaki put su odradile svoj posao. Na splitskom području smo mogli imati 100 kanadera i 100 posada, ali oni ne bi mogli letjeti i bili bi prizemljeni. Kanaderi nam nisu problem. Bilo bi bolje da ih više. Tvornica koja radi kanadere već godinama ne radi. Hrvatska ima dva naručena kanadera. Međutim, tvornica ne radi, ne isporučuje ih. Sad zbog ovih učestalih požara u cijelom svijetu pa i u Europi, izgleda da će ponovno biti isplativo da se tvornica pokrene i Hrvatska tu ima svoje mjesto i ima riješeno već za dodatne kanadere”, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Splitsko-dalmatinske županije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.