Zagrepčani se žale na prljave tramvaje: ZET odgovorio koliko često se čiste

Dnevno njima prođu tisuće ljudi koji putuju na posao, u školu ili svojoj kući. O tramvajima i autobusima govorimo, na čiju se čistoću korisnici ZET-a sve češće žale na društvenim mrežama. Ističu, pritom, kako su čista vozila, ali i ponašanje putnika, temelj za kvalitetni javni prijevoz. 

– Svi autobusi gradskog prijevoza u lošem su stanju, neodgovorni putnici ih prljaju, ali to ne znači da ZET ne mora povremeno čistiti i održavati autobuse – kazao je jedan korisnik Facebooka u raspravi. Zbog sve učestalijih prigovora građana Večernji se obratio ZET-u s pitanjem kako izgleda održavanje zagrebačkih tramvaja i autobusa te koliko se ono često provodi.

Unutarnje i vanjsko čišćenje

Iz ZET-a su istaknuli kako se njihova vozila, prepoznatljivi plavi tramvaji i autobusi, redovito održavaju čistima i urednima. Dnevno čišćenje unutrašnjosti te vanjsko pranje vozila obavljaju djelatnici ZET-a, kazali su iz tvrtke, dok generalno čišćenje unutrašnjosti obavljaju vanjske firme. Istaknuli su kako se vozila iznutra čiste svakodnevno. 

– Unutarnje čišćenje se obavlja svakodnevno pri dnevnom pregledu vozila nakon povratka iz prometa, a tada se obavezno pomete i prebriše pod te očiste rukohvati. Generalno čišćenje unutrašnjosti jednom mjesečno obavlja specijalizirana tvrtka, koja također obavlja i čišćenje sjedala, stropa i sjenila – kazali su. Što se tiče vanjskog pranja, dodali su, ono se vrši barem jednom mjesečno. 

– Vanjsko, strojno pranje vozila obavlja se najmanje jednom mjesečno, a po potrebi i češće, ako vremenski uvjeti to dopuste jer kad su temperature ispod ništice, vozila se ne peru izvana ako to zaista nije nužno, kako bi se izbjeglo zamrzavanje segmenata vozila – objasnili su iz ZET-a. Dnevno čišćenje unutrašnjosti te vanjsko pranje vozila obavljaju djelatnici ZET-a, dok generalno čišćenje unutrašnjosti obavljaju vanjske tvrtke, istaknuli su.

Gdje se odvija čišćenje vozila?

Iz ZET-a su rekli kako se čišćenje i pranje tramvaja obavlja u tramvajskim servisima u Dubravi i Trešnjevci, a autobusa u autobusnim pogonima u Podsusedu, Dubravi i Velikoj Gorici. Za pranje vozila koriste se sredstva koja se nalaze u registru Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (HZTA) koji je dostupan i online. Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping od 2006. godine prikuplja Sigurnosno-tehničke listove (STL) kemikalija, napisano je na njihovoj web stranici, koje se proizvode u Republici Hrvatskoj ili se uvoze, odnosno unose u RH. Za tu svrhu načinjen je registar STL-ova.

Svakodnevna onečišćenja vozila javnog prijevoza, upozorili su iz ZET-a, moguća su zbog iskorištavanja i upotrebljavanja vozila te velikog broja putnika koji se preveze. – Kontinuirano smo u kontaktu s našim korisnicima koji nam dojavljuju ukoliko je u pojedinom vozilu došlo do onečišćenja, što je moguće tijekom eksploatacije vozila – kazali su iz ZET-a i dodali kako se zatim o svim neurednostima obavještavaju servisne službe koje reagiraju u najkraćem mogućem roku, u vidu povlačenja vozila na čišćenje te uključivanja zamjenskog vozila u promet.

Prijedlog građana na društvenim mrežama

Zagrepčani po društvenim mrežama predložili su kako bi zbog velikog broja putnika koji prođu kroz tramvaje i autobuse stoga neke stvari trebalo promijeniti. Sjedala tramvaja i autobusa trebala biti plastična jer često budu potpuno uneređena, istaknuli su. U drugim europskim gradovima, primjerice Milanu, u vozilima javnog prijevoza ne koriste se tapecirana sjedala čime se omogućuje jednostavnije održavanje i čišćenje istih. Takav bi se pristup mogao razmotriti i u Zagrebu, dok bi se tapecirung za sada trebalo mijenjati s vremena na vrijeme, kazali su korisnici u jednoj raspravi na Facebooku.

Po završetku svakog čišćenja vozila obavlja se kontrola, objasnili su iz ZET-a za Večernji, a redovno se i evidentira izvršeno pranje. 

– Evidencija čišćenja i pranja vodi se putem kontrolnih lista, a dodatno se kontrolira od strane nadređenih djelatnika – zaključili su iz ZET-a.