Ako ste prvu cigaretu zapalili prije 20. godine, liječnici upozoravaju na ove posljedice

Istraživači s Nacionalne sveučilišne bolnice u Seulu analizirali su podatke više od 9,2 milijuna odraslih osoba kako bi utvrdili povezanost između dobi u kojoj netko počinje pušiti i rizika od srčanog ili moždanog udara, piše Daily Mail.

Iako je povezanost između pušenja i kardiovaskularnih bolesti dobro poznata, mali broj istraživanja bavio se pitanjem koliko je presudna dob u kojoj osoba započinje s pušenjem.

Studija objavljena u časopisu Nature obuhvatila je 9.295.979 odraslih Južnokorejaca koji su 2009. godine prošli sustavni zdravstveni pregled. Nijedan od sudionika u tom trenutku nije imao dijagnosticiranu srčanu bolest niti je ranije pretrpio moždani udar. Oko 3,7 milijuna ispitanika bili su pušači, a gotovo četvrtina njih počela je pušiti prije 20. godine, dok je oko dva posto zapalilo prvu cigaretu prije 15. rođendana.

Znanstvenici su pratili kod kojih je ispitanika tijekom narednih godina došlo do srčanog udara, moždanog udara ili smrti od bilo kojeg uzroka. U analizi su uzeti u obzir i drugi čimbenici, poput ukupne količine popušenih cigareta tijekom života, dobi, spola, tjelesne težine, krvnog tlaka, razine kolesterola, prisutnosti dijabetesa, konzumacije alkohola i učestalosti tjelesne aktivnosti.

Rani početak nosi najveći rizik

Rezultati su pokazali da su najvećem riziku izložene osobe koje su počele pušiti prije 20. godine i koje su pušile intenzivno, što je u studiji definirano kao više od 20 kutija cigareta godišnje. Čak i oni koji su u međuvremenu prestali pušiti zadržali su povišen rizik.

U usporedbi s nepušačima, ova je skupina imala više nego dvostruko veći rizik od srčanog udara i oko 80 posto veći rizik od moždanog udara. Također su bili izloženi znatno većem riziku od smrti tijekom devetogodišnjeg razdoblja praćenja.

Osobe koje su rano počele pušiti nalazile su se u nepovoljnijem položaju čak i u odnosu na one koji su puno pušili, ali su s tom navikom započeli tek u odrasloj dobi, s 20 ili više godina. Najveći apsolutni rizik od srčanog udara, moždanog udara i smrti zabilježen je kod ispitanika koji su prvu cigaretu zapalili prije petnaeste godine.

Važno je da je povišen rizik ostao prisutan i nakon što je u obzir uzeta ukupna količina popušenih cigareta. To znači da su i osobe koje su rano počele, ali su relativno brzo prestale, imale veći zdravstveni rizik. Znanstvenici zaključuju da što netko ranije započne s pušenjem, to svaka sljedeća cigareta nanosi veću štetu organizmu.

Moguća objašnjenja

Istraživači smatraju da jedan od razloga leži u činjenici da su krvne žile u mlađoj dobi osjetljivije na oštećenja. Proces oštećenja arterija, koji je temelj kardiovaskularnih bolesti, može započeti već u djetinjstvu. Rani početak pušenja može potaknuti kronične upalne procese, negativno utjecati na razinu kolesterola i zgrušavanje krvi te dovesti do jače ovisnosti o nikotinu.

Uočeno je i da su osobe koje su ranije počele pušiti češće konzumirale veće količine alkohola, rjeđe se bavile tjelesnom aktivnošću i imale prehranu bogatu prerađenom hranom. Ipak, budući da je studija bila opservacijska i temeljena na jednokratnom upitniku, njezini rezultati ne mogu sa sigurnošću dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Glavni autor studije Jung Hun Koh izjavio je da se nada kako će ovi nalazi pridonijeti jačanju borbe protiv pušenja među mladima. Rano započinjanje pušenja, prema njegovim riječima, može upućivati na veću sklonost rizičnim obrascima ponašanja. Dodao je da analiza potvrđuje kako utjecaj pušenja na razvoj kardiovaskularnih bolesti ovisi o dobi i intenzitetu, te da početak pušenja u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi značajno povećava rizik u usporedbi s osobama koje su počele pušiti tek nakon tridesete godine.