Amiotrofična lateralna skleroza ili skraćeno ALS bolest je živčanog sustava. Utječe na motoričke neurone u mozgu koji su zaduženi za kontrolu mišića. Bolest napada te neurone i polako ih uništava, a oboljela osoba gubi kontrolu nad mišićima.
Prvi slučaj amiotrofične lateralne skleroze, odnosno ALS-a, zabilježen je 1939. kod profesionalnog igrača bejzbola Loua Gehriga. Stoga se često naziva i Lou Gehrigova bolest.
Što uzrokuje amiotrofičnu lateralnu sklerozu?
Bolest napada motoričke neurone koji kontroliraju ljudske mišiće i polako ih uništava.
Ne zna se točan uzrok ALS-a, ali stručnjaci smatraju da se radi o kombinaciji genetike i okoliša. Kod oboljele osobe može doći do mutacije gena koji onda utječu na rad motoričkih neurona.
Ali, utjecaj iz okoliša također mogu biti okidači ove bolesti. Primjerice, ako je osoba bila izložena toksičnim tvarima, virusima ili ako je doživjela neku fizičku traumu.
Simptomi ALS-a
Bolest ne nastupa naglo i odjednom, već se razvija postupno, a s napredovanjem se gubi mogućnost hodanja, govora i gutanja.
Ipak, postoje rani simptomi ALS-a koji bi mogli upućivati na to da se radi o toj bolesti.
Neki od njih su:
– grčevi u mišićima
– slabost mišića lica, vrata i grla
– gubitak mišića u rukama
– izraženi osjećaj umora
– nespretnost i slabost ruku
– gubitak težine
– slabost u nogama, ustima ili grlu
ALS postupno zahvati cijelo tijelo, odnosno mišiće u cijelom tijelu. Slabost je sve veća kako bolest napreduje pa se javljaju i kasniji simptomi:
– trzaji mišića
– nemogućnost gutanja bez zagrcavanja
– teškoće s disanjem
– potrebna pomoć kod svakodnevnih radnji
Uznapredovala bolest
Nakon nekog vremena oboljela osoba može postati skoro pa potpuno nepokretna, morat će se hraniti kroz cijev jer će izgubiti mogućnost gutanja, a za disanje će biti potrebna pomoć stroja.
ALS ne utječe nužno na um, ali osoba koja polako postaje nemoćna i zahtjeva neprekidnu pomoć i brigu drugih ljudi, može početi pokazivati simptome depresije.
ALS može utjecati i na osjećaje pa oboljela osoba može imati ispade bezrazložnog smijanja ili plakanja.
Dijagnoza amiotrofične lateralne skleroze
Ako primijetite neke od ranih simptoma, javite se svom liječniku. Kako bi se otkrilo radi li se o ALS-u liječnik će vas poslati na magnetsku rezonancu kao i na elektromiografiju, odnosno test za ispitivanje mišića.
Mogu se napraviti neki krvni testovi, kao i analiza urina, a nerijetko se poseže i za lumbalnom punkcijom te genetskim testovima.
Liječenje ALS-a
ALS je neizlječiva bolest, a liječenje nakon što se bolest dijagnosticira se odnosi na ublažavanje simptoma. To može uključivati fizikalne terapije kako bi se usporio gubitak mišića ili radne terapije koje pomažu pri sprječavanju zagrcavanja ili gušenja tijekom jela.
Kako bi osoba lakše govorila može proći kroz razne govorne terapije. Oboljeloj osobi mogu biti propisani lijekovi koji pomažu kod grčenja i trzanja mišića, lijekovi koji mogu pomoći kod emocionalnog problema te lijekovi za bolove.
Koja je smrtnost osoba s ALS-om?
Godišnje jedna na 50 tisuća osoba u svijetu dobije dijagnozu ALS-a. Statistika pokazuje da oko polovice oboljelih osoba s ALS-om, kojima se pruža pomoć s cijevima za hranjenje i ventilatorima, premine u roku od tri godine nakon dijagnosticiranja bolesti.
No, neke osobe nakon dijagnoze mogu živjeti i više od deset godina, a postoje i vrlo rijetki slučajevi gdje pacijenti dožive 30 pa i više godina. Primjer tako rijetkog slučaja je poznati znanstvenik Stephen Hawking kojemu je ALS dijagnosticiran kada je imao 21 godinu, a on je uspio s time živjeti još 40 godina kada je preminuo 2018.
Nakon dijagnoze ALS-a osobi se preporučuje da si organizira budućnost, vezano uz to kako želi da izgleda liječenje te oko stvari nakon smrti s obzirom na to da je životni vijek oboljele osobe u prosjeku tri godine. Život i jednostavne stvari koje je osoba do tada mogla normalno obavljati više neće biti iste te će od dijagnoze nadalje biti ovisna o pomoći drugih.
Zaključak
ALS je teška bolest koja utječe na tijelo, ali i na raspoloženje i osjećaje. Važno ju je prepoznati na vrijeme i potražiti pomoć liječnika, ali i pridržavati se terapija kojima će se ublažiti simptomi i olakšati život bolesniku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!