Rak dojke predstavlja najčešći zloćudni tumor kod žena diljem svijeta. Nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, stvarajući tumorsku masu koja može biti maligna.
Za razumijevanje i rano otkrivanje nužni su samopregledi i edukacija jer rak dojke, u najvećem broju slučajeva – ne boli. Međutim, stvara druge simptome koje možete pronaći kasnije u tekstu.
Prema najnovijim dostupnim podacima, rak dojke ostaje najčešća zloćudna bolest među ženama u Hrvatskoj. Godišnje se dijagnosticira gotovo 3000 novih slučajeva, što čini oko 25% svih karcinoma kod žena. Iako su podaci za 2024. godinu još uvijek u fazi prikupljanja i obrade, dostupne statistike ukazuju na kontinuiranu potrebu za učinkovitim programima ranog otkrivanja i prevencije raka dojke. Prema podacima iz svibnja 2024. godine, Hrvatska ima drugu najvišu stopu smrtnosti od raka u Europskoj uniji, odmah iza Mađarske.
Nacionalni programi probira imaju za cilj smanjiti smrtnost od raka dojke otkrivanjem bolesti u ranoj fazi, čime se poboljšava kvaliteta života oboljelih žena.
Kako i zašto nastaje rak dojke?
Rak dojke nastaje kada stanice dojke počnu nekontrolirano rasti i dijeliti se, stvarajući tumorsku masu. Ovaj proces rezultat je genetskih mutacija koje utječu na ključne mehanizme rasta i regulacije stanica.
Točni uzroci raka dojke nisu u potpunosti poznati, ali identificirani su određeni čimbenici rizika koji povećavaju vjerojatnost razvoja bolesti. Ti čimbenici uključuju:
- Genetske predispozicije: Mutacije gena poput BRCA1 i BRCA2 mogu značajno povećati rizik od razvoja raka dojke; 5-10 posto svih karcinoma dojke su nasljedni
- Hormonalni čimbenici: Dugotrajna izloženost estrogenu, primjerice kod žena koje su rano dobile menstruaciju ili kasno ušle u menopauzu, može povećati rizik – djevojke koje su dobile menstruaciju prije 12 godine života su u većem riziku, kao i one koje ulaze u menopauzu nakon 50-e godine života, kao i žene koje rađaju nakon 30-e godine života
- Stil života: Nedostatak tjelesne aktivnosti, prekomjerna konzumacija alkohola i pretilost povezani su s većim rizikom od raka dojke
- Starija dob: Rizik je veći kod žena nakon 50. godine života
Rak dojke započinje mutacijama u genima koji kontroliraju staničnu proliferaciju, popravak DNK ili apoptozu. Najčešće mutacije su kod gena BRCA1 i BRCA2. Ovi geni normalno djeluju kao tumor-supresori, pomažući u popravku oštećenja DNK. Mutacije u ovim genima povećavaju rizik od raka dojke. Kod raka dojke mutacije uzrokuju poremećaje u ciklusu rasta i diobe, omogućujući nekontroliranu proliferaciju stanica. Nakon toga dolazi do prekomjernog povećanja broja stanica unutar mliječnih kanalića dojke.
Kod ranog stadija raka dojke te stanice su ograničene unutar kanalića i ne prolaze kroz bazalnu membranu. Kod invazivnog raka dojke stanice prelaze iz mliječnih kanalića u okolno tkivo dojke te tumor počinje stvarati vlastite krvne žile kako bi dobio potrebne hranjive tvari i kisik za rast. Slijedi metastaziranje ili širenje raka. Stanice raka ulaze u limfni sustav ili krvotok te se tako šire u druge udaljene organe poput pluća, kostiju, mozga i jetre.
Boli li rak dojke?
Od raka dojke najčešće obolijevaju žene u pedesetim godinama života i kasnije, međutim, u posljednje vrijeme se pokazalo kako sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim godinama života. Najvažniji faktor u liječenju raka dojke je rano prepoznavanje. Zbog toga se mnoge žene pitaju “boli li rak dojke“, odnosno, koje simptome mogu očekivati.
Rani stadij raka dojke obično prolazi bez simptoma, no neki mogu ukazivati na prisutnost bolesti. Simptomi ranog stadija raka dojke mogu biti:
- Kvržica u dojci: bezbolna kvržica koja se može napipati, obično tvrda, čvrsta s neravnim rubovima, ali ponekad i mekana (nije svaka kvržica maligna)
- Promjene na koži dojke: crvenilo, ljuskanje kože, zadebljanje kože, svrbež dojke
- Iscjedak iz bradavice: spontani iscjedak žute ili zelene boje, bistar iscjedak, krvarenje iz bradavice
- Promjene na bradavici/ama: uvlačenje bradavice, promjena boje, izgleda ili veličine
- Bol u dojci ili pazuhu: obično se pojavljuje kod metastaziranog tumora ako su zahvaćeni limfni čvorovi
Kako je vidljivo iz popisa simptoma, rak dojke obično ne boli, posebice u ranim stadijima. Ako se pojavljuje bol u dojci, ona je češće povezana s benignim stanjima ili hormonalnim promjenama koje se događaju tijekom menstrualnog ciklusa. Međutim, ako se pojavi neobična bol u dojci, obratite se liječniku za dodatne preglede.
Bol kod raka dojke se može pojaviti u ovim slučajevima:
– Tumor pritišće okolno tkivo ili živce
– Zbog upalnog raka dojke nastaje oticanje i bol
– Bol u drugim organima ako je došlo do metastaziranja
– Bolovi i nelagoda na određenim područjima kože zbog kemoterapije
Prepoznavanje raka dojke
S obzirom na to da neki simptomi raka dojke kao i činjenica da rak dojke ne boli mogu usporiti prepoznavanje tumora, nužni su samopregledi i česte kontrole. Samopregled dojki je postupak kojim žena sama pregledava svoje grudi. Ovakva vrsta pregleda može ukazati na promjene i potencijalne opasnosti.
“Probudila sam se s povećom kvrgom na dojci. Korona se taman bila zahuktavala i jedino što sam tada pomislila bilo je: „Super, tko će sada na pregled u ovu ludnicu? Ma to je samo žlijezda, proći će.“ To proći će u mojoj je glavi trajalo dva mjeseca, sve dok nisam, nakon magnetne i UZV, a potom i biopsije, shvatila da ipak neće proći samo tako. Doktor mi je telefonom javio rezultat biopsije. Nalaz je stigao mailom. Crno na bijelo pisalo je -karcinom!“, podijelila je Tatjana Anadolac svoje iskustvo za stranicu Nismo same.
Samopregled dojki je najbolje obaviti od pet do 10 dana od početka mjesečnice ili kod žena koje više nemaju mjesečnicu, jednom mjesečno odraditi pregled. Kod samopregleda je potrebno dobro ispipati kožu i obratiti pozornost na sve promjene, povećanja, zadebljanja ili udubljenja, iscjedak ili bolove u dojci. Ako se prepozna i jedan simptom, odmah se obratite liječniku.
Nakon toga će uslijediti klinički pregled dojki liječnika koji će pregledati i okolna područja kako bi procijenio prisutnost abnormalnosti. Načini prepoznavanja raka dojke su mamografija, ultrazvuk, magnetska rezonanca i biopsija.
“Čitav sam se život susretala sa zdravstvenim problemima, najviše vezanim za upale limfnih čvorova ispod pazuha i promjene na bradavicama. Imam prirodno uvučene bradavice, a kako su godine prolazile, te su se promjene pogoršavale. No, pravu borbu za zdravlje započela sam 2017. godine, u periodu kada sam trpjela velike bolove u leđima. Međutim, kako su bolovi postajali sve češći, preporučen mi je ultrazvuk dojki. Na prvi pogled, ultrazvuk je bio uredan, no liječnici su ipak savjetovali dodatne pretrage. Nakon što sam učinila i magnetsku rezonancu, otkrivena je promjena na lijevoj dojci, smještena veoma blizu plućne maramice. Taj trenutak bio je prekretnica. Rezultati su pokazali da imam invazivni karcinom dojke in situ, koji je, srećom, otkriven na vrijeme“, iskustvo je Irme Leto Nametak koja je zbog bolova u leđima napravila dodatne pretrage.
Mamografija je najvažnija metoda za rano otkrivanje raka dojke. Pregled ne boli, a preporučuje se da sve žene iznad 50 godina obavljaju ovaj pregled barem jednom godišnje. Kod žena koje imaju neki od faktora rizika se ovaj pregled preporučuje i češće.
Druga najčešća metoda je ultrazvuk dojki koji se koristi kod žena s manjim dojkama za daljnju evaluaciju kvržica koje se ne mogu jasno procijeniti mamografijom. Ultrazvuk se koristi i kod mlađih žena te onih koje imaju gušće tkivo dojke.
Magnetskom rezonancom se mogu otkriti vrlo male promjene. Osobito se koristi kod žena koje imaju visok rizik za dobivanje raka dojke.
Biopsija uključuje uzimanje uzorka tkiva iz sumnjivog područja dojke radi patohistološke analize.
Osim navedenih pregleda koji bi se kod žena s povećanim rizikom trebali obavljati često, kod takvih žena se preporučuje testiranje na mutacije gena BRCA1 i BRCA2.
Liječenje raka dojke
Liječenje raka dojke ovisi o stadiju bolesti, tipu tumora i općem zdravstvenom stanju pacijentice. Najčešće metode liječenja uključuju:
- Kirurški zahvat: Uklanjanje tumora (lumpektomija) ili cijele dojke (mastektomija), ovisno o veličini i lokaciji tumora
- Radioterapija: Korištenje visokih doza zračenja za uništavanje preostalih kancerogenih stanica nakon operacije
- Kemoterapija: Primjena lijekova koji uništavaju ili inhibiraju rast kancerogenih stanica, često korištena prije ili nakon operacije
- Hormonska terapija: Koristi se kod tumora koji su hormonski osjetljivi, s ciljem blokiranja hormona koji potiču rast tumora
- Ciljana terapija: Lijekovi koji ciljano djeluju na specifične molekule uključene u rast i širenje raka
Rano otkrivanje raka dojke ključno je za uspješno liječenje i povoljan ishod. Stoga se ženama preporučuje redovito obavljanje samopregleda dojki, mamografija prema preporukama liječnika te pravovremeno obraćanje stručnjaku u slučaju uočenih promjena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!