Srčani zalisci su vitalne strukture unutar srca koje imaju ključnu ulogu u reguliranju protoka krvi kroz srce. Postoje četiri glavna srčana zaliska: mitralni, aortni, trikuspidni i pulmonalni zalizak, a svaki od njih ima svoju važnu funkciju. Nalaze se između pretklijetke i klijetke kao suženje, ventil te služe tomu da sprječavaju vraćanje krvi iz klijetke u pretklijetku.
Kada srčani zalisci normalno funkcioniraju, krv teče kroz srce u jednom smjeru, omogućujući učinkovitu cirkulaciju krvi i opskrbu svih organa tijela kisikom i hranjivim tvarima.
Problemi sa srčanim zaliscima, kao što su stenoza/suženje ili insuficijencija, odnosno nedovoljno zatvaranje, mogu dovesti do operacije.
Ako se problemi sa srčanim zaliscima ne liječe, mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su srčane aritmije, srčani udar, zatajenje srca ili trajna oštećenja srca. U 2020. godini, procijenjeni broj operacija srčanog zaliska u Europi iznosio je oko 150.000.
Zašto dolazi do problema srčanih zalizaka?
Operacija srčanog zaliska je kirurški postupak koji ima za cilj popraviti ili zamijeniti oštećene srčane zaliske. Zalisci se s godinama troše i oštećuju, neki ljudi mogu imati nepravilnosti od rođenja, a oštećenja mogu izazvati infekcije, nakupljanje kalcija, ozljede, autoimune i zloćudne bolesti.
U zdravlju srca i krvnih žila, pa tako i u očuvanju srčanih zalizaka veliku ulogu igra prehrana i način života. Loša prehrana i nezdravi životni stil mogu povećati rizik od oštećenja srčanih zalizaka i razvoja srčanih bolesti.
Evo kako prehrana i način života mogu utjecati na oštećenje srčanih zalizaka:
1. Loša prehrana
Prehrana bogata zasićenim mastima, masnim kiselinama i visokim unosom soli može pridonijeti razvoju ateroskleroze ili nakupljanju masnih naslaga u arterijama. Kada se arterije oko srca suze zbog ateroskleroze, to može utjecati na protok krvi i povećati opterećenje srčanih zalizaka.
2. Visoki krvni tlak
Visok krvni tlak ili hipertenzija može povećati opterećenje srčanih zalizaka tijekom svakog otkucaja srca. To može uzrokovati oštećenje zalizaka i povećati rizik od njihove disfunkcije.
3. Povišene razine kolesterola
Povišene razine kolesterola u krvi mogu pridonijeti stvaranju aterosklerotskih plakova u blizini srčanih zalizaka. To može otežati njihovo normalno otvaranje i zatvaranje.
4. Pušenje
Pušenje duhana poznato je kao veliki faktor rizika za srčane bolesti. Kemikalije u cigaretama mogu oštetiti krvne žile i srčane zaliske, povećavajući rizik od njihove disfunkcije.
5. Nedostatak tjelesne aktivnosti
Nedostatak redovite tjelesne aktivnosti može doprinijeti prekomjernoj tjelesnoj težini, visokom krvnom tlaku i lošem profilu lipida, koji su faktori rizika za oštećenje srčanih zalizaka.
6. Nezdrav način života
Stres, nedostatak sna i nezdrav način života općenito mogu povećati rizik od srčanih problema, uključujući i oštećenje srčanih zalizaka.
7. Neprikladna prehrana
Nedostatak voća, povrća, cjelovitih žitarica i drugih nutritivno bogatih namirnica u prehrani može doprinijeti razvoju srčanih bolesti i oštećenju zalizaka.
8. Prekomjerna težina i pretilost
Prekomjerna težina i pretilost povećavaju rizik od srčanih problema, uključujući oštećenje srčanih zalizaka.
Kada su zalisci oštećeni, mogu uzrokovati neregularnosti u protoku krvi što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Oštećenje srčanih zalizaka može biti uzrokovano raznim faktorima, uključujući starenje, infekcije, reumatsku groznicu, prirođene mane srca ili degenerativne promjene.
Koliko srčanih zalizaka imamo u tijelu?
Četiri su glavna srčana zaliska:
1. Mitralni zalizak
Nalazi se između lijeve pretklijetke i klijetke. Njegova uloga je sprječavanje vraćanja krvi iz lijeve klijetke u lijevu pretklijetku tijekom sistole, odnosno, faze kontrakcije srca. To omogućava da kisikom bogata krv iz lijeve klijetke bude pumpana u arterije i dalje u tijelo.
2. Aortni zalizak
Nalazi se između lijeve klijetke i aorte, najveće arterije koja vodi kisikom bogatu krv iz srca u cijelo tijelo. Aortni zalizak sprječava povratni tok krvi iz aorte u lijevu klijetku.
3. Trikuspidni ili trolisni zalizak
Srčani zalistak koji ima tri lista i zatvara desno atrioventrikulsko ušće, između desne pretklijetke i desne klijetke. Njegova uloga je spriječiti povratni tok krvi iz desne klijetke u desnu pretklijetku tijekom sistole.
4. Pulmonalni zalizak
Između desne klijetke i plućne arterije, koja vodi krv prema plućima radi opskrbe kisikom. Pulmonalni zalizak sprječava povratni tok krvi iz plućne arterije u desnu klijetku.
Postupci operacije srčanih zalizaka
Ovisno o stanju pacijenta i vrsti problema sa zaliscima, operacija srčanog zaliska može uključivati različite postupke.
To je ozbiljan medicinski tretman i provodi se kako bi se poboljšala funkcija srca i kvaliteta života pacijenta koji ima probleme sa srčanim zaliscima.
Odluka o vrsti operacije i zaliscima koji će se koristiti ovisi o individualnom stanju pacijenta i preporukama kardiologa i kirurga.
Postupci pri operaciji srčanog zaliska će ovisiti o stanju pacijenta. Među njima su:
– valvuloplastika ili popravak oštećenih srčanih zalizaka bez potrebe za zamjenom: kirurg oblikuje ili popravlja zaliske kako bi omogućio normalan protok krvi
– zamjena zaliska: u slučajevima kada valvuloplastika nije moguća ili nije učinkovita, pacijentu se može zamijeniti srčani zalizak. Postoje dva glavna tipa zaliska koji se koriste: biološki zalisci izrađeni od životinjskih tkiva i mehanički zalisci umjetni zalisci izrađeni od metala
– minimalno invazivna kirurgija: u nekim slučajevima se operacija srčanog zaliska može izvesti minimalno invazivnim putem, što uključuje manje rezove i kraće vrijeme oporavka u usporedbi s tradicionalnim otvorenim operacijama srca
– transkateterska intervencija: ovaj pristup uključuje umetanje katetera kroz krvnu žilu i postavljanje novog zaliska bez potrebe za otvaranjem prsnog koša. To se često koristi za starije ili bolesnije pacijente
Kada treba ići na operaciju srčanog zaliska?
Kada srčani zalisci dobro funkcioniraju, tijelo je opskrbljeno kisikom i hranjivim tvarima.
Međutim, kada dođe do suženja zalizaka ili ako se zalisci ne zatvaraju dovoljno, dolazi do problema koji mogu rezultirati operacijom srčanih zalizaka.
Mogući razlozi lošeg funkcioniranja srčanih zalizaka su:
Stenoza zaliska koja se javlja kada srčani zalizak postane sužen i ne otvara se potpuno tijekom kontrakcije srca. To ograničava protok krvi i stvara povećani pritisak u srcu, što može uzrokovati simptome kao što su nedostatak daha, umor i oticanje nogu.
Nedovoljno zatvaranje ili insuficijencija zaliska koje se događa kada se tijekom faze opuštanja srca zalizak ne zavara potpuno i tada se krv vraća. Ovo također dovodi do opterećenja srca što uzrokuje simptome poput umora, oticanja i pojačanog osjećaja kucanja srca.
Stoga, pacijenti koji imaju simptome kao što su nedostatak zraka, umor, vrtoglavica ili oticanje nogu mogli bi biti kandidati za operaciju srčanog zaliska. Ovi simptomi ukazuju na ozbiljan problem s protokom krvi kroz srce.
Uz to, ako se simptomi pogoršavaju ili se pojavljuju novi simptomi ili komplikacije, operacija srčanih zalizaka može biti neizbježna.
Iskustva pacijenata kod operacije srčanih zalizaka
Postoje i određeni medicinski uvjeti koji mogu zahtijevati operaciju srčanog zaliska, bez obzira na prisutnost simptoma.
Na primjer, ako postoji velika vjerojatnost da će oštećenje zaliska dovesti do ozbiljnih komplikacija ako se ne popravi, operacija srčanih zalizaka može biti preporučena čak i bez trenutačnih simptoma.
Kod nekih pacijenata niti ne moraju biti izraženi simptomi. Takvo je iskustvo s operacijom srčanih zalizaka bilo i kod pacijenta Jima Abrahama iz Minnesote koji sa svojih 57 godina nije imao nikakve simptome poteškoće rada srca.
Nije niti znao da mu se srčani zalizak nepravilno zatvara i tako oštećuje srce koje je trebalo više snage da bi pravilno pumpalo krv prema žilama u tijelu.
Nakon dvije operacije srca, potpuno je promijenio svoje navike i okrenuo se zdravom načinu života.
Njegova priča dokazuje kako se konačna odluka za operaciju srčanih zalizaka donosi na temelju detaljnog pregleda od strane kardiologa i dijagnostičkih testova kao što su ehokardiografija i kateterizacija srca.
Mnogo je faktora na temelju kojih se liječnik odlučuje na operaciju srčanog zaliska.
Prema riječima dr. Jane Somerville, profesorice na Imperial College London, odluka o operaciji srčanog zaliska ovisi o ozbiljnosti problema sa zaliscima, simptomima pacijenta i njihovom općem zdravstvenom stanju.
Pacijenti koji primijete simptome trebali bi se konzultirati s kardiologom. Kardiolog će tada obaviti detaljan pregled, uključujući auskultaciju srca, slušanje srčanih tonova, ehokardiografiju, ultrazvuk srca i druge dijagnostičke testove.
Na temelju rezultata tih testova i kliničke procjene, kardiolog će preporučiti daljnje korake, uključujući mogućnost operacije srčanog zaliska.
Proces i trajanje operacije srčanog zaliska
Operacija srčanog zaliska obično se izvodi pod općom anestezijom. Kirurg pristupa srcu kroz otvor u prsima i zaustavlja rad srca kako bi mogao pristupiti zaliscima.
Nakon toga, kirurg može izvršiti popravke na oštećenim zaliscima ili ih zamijeniti novim zaliscima. Postupak može varirati ovisno o specifičnostima slučaja i vrsti operacije. Primjerice, zamjena zaliska može uključivati ugradnju umjetnih zalizaka.
Trajanje operacije srčanog zaliska može varirati ovisno o složenosti postupka.
Uobičajeno trajanje operacije kreće se od dva do šest sati. Detaljno vrijeme ovisi o potrebama pacijenta i specifičnostima kirurškog zahvata.
Kirurg će provesti postupak pažljivo i precizno, s fokusom na uspješnu zamjenu ili popravak srčanih zalizaka. Oporavak nakon operacije srčanog zaliska može trajati nekoliko tjedana ili mjeseci, ovisno o kompleksnosti postupka.
Pacijenti će provesti vrijeme u bolnici, nakon čega će biti prebačeni na kućnu skrb. Faza rehabilitacije uključuje postupno povećavanje fizičke aktivnosti pod nadzorom medicinskog tima.
Potpuni oporavak može potrajati nekoliko mjeseci, a pacijenti će trebati ići na redovite konzultacije s kardiologom.
Moguće komplikacije kod operacije srčanog zaliska
Operacija srčanog zaliska, iako uobičajeno uspješna, može dovesti do komplikacija kao što su:
1. Infekcije
Prema American Heart Association (AHA), infekcija nakon operacije srčanog zaliska može se pojaviti u 1% do 6% slučajeva.
2. Krvarenje
Teška krvarenja su rijeka, događaju se u manje od pet posto slučajeva, ali takva komplikacija može zahtijevati ponovnu operaciju.
3. Srčani udar
Operacija srčanog zaliska može utjecati na srčani ritam. AHA napominje da se neregularni srčani ritmovi mogu pojaviti nakon operacije srčanog zaliska.
4. Općeniti poremećaji srčanog ritma
5. Tromboza ili embolija
Formiranje krvnih ugrušaka ili njihovo odvajanje i ulazak u krvotok mogu biti komplikacije operacije srčanog zaliska. Prema članku objavljenom u časopisu “The Journal of Thoracic and Cardiovascular Surgery”, tromboembolički događaji su česti nakon operacija srčanog zaliska i mogu biti ozbiljni.
Ovisi o složenosti operacije
Rizik od komplikacija ovisi o općem zdravstvenom stanju pacijenta i složenosti operacije. Važno je napomenuti da se komplikacije mogu smanjiti uz strogo pridržavanje medicinskih smjernica i praćenje od strane medicinskog osoblja.
Zbog mogućih komplikacija pacijent može odlučiti ne ići na operaciju srčanog zaliska, no to se ne preporučuje od strane medicinske zajednice.
Neki od razloga zašto se pacijenti ne bi slali na navedenu operaciju su visoki kirurški rizik, odnosno, osobe koje imaju veći rizik od pojave komplikacija.
Primjerice osobe s teškom plućnom bolesti ili značajnim problemima sa srcem ili bubrezima. Osim toga, ako osoba ima aktivnu infekciju ili drugi zdravstveni problem, operacija srčanog zaliska može biti izuzetno rizična.
Ako je rizik od operacije srčanih zalizaka previsok zbog napredne dobi pacijenta, mogu se odlučiti na konzervativno liječenje umjesto operacije.
Svakako je bitno da odluku o tome donosi stručno medicinsko osoblje nakon provedenih dijagnostičkih postupaka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
