Osobe s poremećajem konzumacije alkohola imaju tendenciju istanjivanja u regijama korteksa; naborani vanjski sloj mozga važan za mnoge kognitivne funkcije višeg reda. Američka studija otkrila je da oni koji prestanu piti dobivaju kortikalnu debljinu tijekom vremena, brže u prvom mjesecu i nastavljajući kroz 7,3 mjeseci, u kojoj je točki debljina usporediva s onima koji nemaju poremećaj konzumacije alkohola.
Prethodna istraživanja su pokazala da se neke regije mozga mogu oporaviti kada netko prestane piti, ali nije bilo jasno koliko brzo dolazi do oporavka, piše ScienceAlert.
“Nekoliko longitudinalnih studija koje istražuju promjene kortikalne debljine tijekom apstinencije ograničene su na prvi mjesec trijeznosti”, piše tim, predvođen psihijatrom i znanstvenikom Timothyjem Durazzom.
“Međutim, opseg oporavka regionalne kortikalne debljine tijekom duljeg razdoblja apstinencije (npr. duže od 6 mjeseci) nije poznat.”
Procjenjuje se da 16 milijuna ljudi u SAD-u pati od prekomjerne konzumacije alkohola. To je veliki javnozdravstveni problem, a razumijevanje ovog složenog poremećaja važno je za liječenje, prevenciju i smanjenje stigme.
Promjene u strukturi i funkciji mozga tijekom kronične konzumacije alkohola mogu ljudima otežati prestanak pijenja, unatoč njihovim najboljim namjerama. Na primjer, prefrontalni korteks, područje uključeno u planiranje i donošenje odluka, može postati manje aktivan, što otežava osobama donošenje zdravih odluka.
Durazzo i njegovi kolege također su ispitali kako neka zdravstvena stanja, ovisnost o pušenju, psihijatrijska stanja i poremećaji ovisnosti o supstancama utječu na dugotrajnije promjene debljine kortikalne kore kod ljudi koji se oporavljaju od stanja prekomjernog konzumiranja alkohola.
Sveukupno je 88 osoba s tim problemom sudjelovalo u studiji, podvrgnuti su skeniranju mozga nakon približno 1 tjedna, 1 mjeseca i 7,3 mjeseci apstinencije. Neki su se sudionici pridružili nakon 1 mjeseca, što znači da 23 osobe nisu imale skeniranje nakon 1 tjedna, a samo 40 od ukupno 88 nastavilo je apstinirati od alkohola tijekom cijelog razdoblja.
Također su pregledali 45 ljudi koji nikada nisu imali problem s ovisnošću o alkoholu, izmjerivši njihovu kortikalnu debljinu na početku i ponovno otprilike 9 mjeseci kasnije kako bi potvrdili da su izmjerena područja ostala ista.
Za promatranje mozgova sudionika korištena je vrsta magnetske rezonancije koja je osobito korisna za dobivanje jasnih slika unutarnje strukture tijela. Istraživači su zabilježili kortikalnu debljinu za 34 regije, usrednjavajući mjerenje na lijevoj i desnoj hemisferi mozga.
Nisu pronađeni značajni odnosi između promjena debljine kortikalnog sloja i trenutne zlouporabe tvari (uključujući druge droge osim alkohola), ili psihijatrijskih poremećaja te pušenja cigareta u prošlosti. Dakle, prestanak pušenja također može doprinijeti oporavku kortikalne debljine.
Ovi rezultati daju ohrabrenje i novo razumijevanje oporavka mozga nakon prestanka konzumacije alkohola, iako zbog male veličine uzorka i nedostatka raznolikosti, možda ih nije moguće generalizirati. Također, važno je napomenuti da ovi nalazi ne pokazuju jesu li promjene imale ikakvog utjecaja na funkciju mozga.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!