Spavanje je zasigurno jedno od najbitnijih životnih procesa, koji pruža važne dobrobiti za fizičko i mentalno zdravlje. Čak trećinu života provodimo spavajući. No, jeste li znali da neprospavane noći također mogu dovesti do sebičnog ponašanja?

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu PLOS Biology, nedovoljno sna utječe na vjerojatnost pomaganja drugima.

Kako dolazi do “učinka sebičnosti”?

Istraživači s kalifornijskog sveučilišta Berkeley proveli su tri studije u Sjedinjenim Državama proučavajući ovaj “učinak sebičnosti”, analizirajući promjene u neuronskoj aktivnosti i obrascima ponašanja u korist drugih, i otkrili su da prevladava čak i nakon malog nedostatka sna.

Znanstvenica Eti Ben Simon i Matthew Walker, profesor neuroznanosti i psihologije na UC Berkeleyju i direktor sveučilišnog Centra za znanost o ljudskom spavanju, bili su voditelji studije. Rekli su za CNN da je ovo otkriće vrlo iznenađujuće.

“Gubitak sna od samo sat vremena više je nego dovoljan za negativan utjecaj na odluku o pomaganju drugima”, rekla je Simon, postdoktorandica psihologije u Centru za znanost o ljudskom spavanju. “Kad ljudi izgube jedan sat sna, to je jasan udar na našu urođenu ljudsku dobrotu i našu motivaciju da pomognemo drugim ljudima u nevolji”, kaže Simon.

Ljudi koji lošije spavaju manje su skloni doniranju novca potrebitima?

Pregledavajući bazu podataka od 3 milijuna dobrotvornih donacija između 2001. i 2016. godine, Simon, Walker i njihovi kolege uočili su pad donacija od 10 posto nakon uspostavljanja ljetnog računanja vremena. Ovaj pad nije zabilježen u državama koje ne prakticiraju ljetno računanje vremena.

U drugoj studiji, istraživači su koristili funkcionalnu magnetsku rezonanciju kako bi promatrali aktivnost mozga kod 24 osobe nakon osam sati sna i nakon neprospavane noći. Prosocijalna neuronska mreža – područje mozga povezano s teorijom uma – bila je manje aktivna nakon neprospavane noći, pokazalo je ovo istraživanje.

“Dosljedno se pokazalo da san utječe na naše raspoloženje i naše kognitivno funkcioniranje, a stoga vjerojatno utječe i na to kako se odnosimo prema drugima”, rekla je dr. Ivana Rosenzweig, liječnica za spavanje i neuropsihijatrica konzultantica u bolnici Guy’s and St Thomas’ u UK-u, koja nije bila uključena u studiju.

Kvaliteta sna bitnija od kvantitete, dodatak je još jedne studije

U trećoj studiji, koja je promatrala više od 100 ljudi tijekom tri do četiri noći, istraživači su neočekivano otkrili da je kvaliteta sna važnija od količine sna, kad je u pitanju utjecaj na razinu sebičnosti.

Rosenzweig, koja vodi Centar za plastičnost sna i mozga na King’s Collegeu u Londonu, rekla je za CNN da to “ukazuje na važnost kvalitetnog i kvantitativnog sna za ukupno uravnoteženo društveno i kognitivno funkcioniranje, uključujući altruizam.”

Dodala je da, iako metodološka ograničenja znače da se mehanizmi – ako ih ima – koji podupiru ove nalaze ne mogu procijeniti, studija je originalna i kreativna, a postavlja i neka poticajna pitanja i potiče daljnja i iscrpnija istraživanja, kako piše CNN, prenosi Index.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.