Saborski zastupnik Boris Lalovac (SDP) upozorio je u srijedu na brzi razvoj tržišta kriptovaluta, na činjenicu da hrvatski građani vrlo malo znaju o njemu i na potrebu da se to područje regulira.
I sam je, kaže, iznenađen procjenama da će mjenjačnice kripotovaluta do kraja godine preći 2, 2 milijarde kuna, a da bi sljedeće godine to nadmašilo tržište kapitala, koje se vrlo precizno i strogo kontrolira.
Lalovac je u Saboru pozdravio izmjene Zakona o tržištu kapitala, tumačeći kako će se sigurno doći do pomicanja štednje hrvatskih građana sa novca koji drže na računima u bankama, na tržište kapitala, odnosno na investicijske fondove koji ostvaruju veće prinose.
PROČITAJTE JOŠ
Tržište kapitala daje veće prinose nego štednja, to je tržište raslo 14 posto, a prinosi na štednju građana su nula do jedan posto, kazao je Lalovac i istaknuo kako su još veći prinosi na tržištu kriptovaluta koje se vrlo brzo razvija, a još nije regulirano.
I Vladimir Bilek (Klub manjina) suglasan je da će naše živote u idućim godinama odrediti trgovanje digitalnim valutama.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Ćuraj naveo je kako u Hrvatskoj trenutno posluje 26 pružatelja usluga investicijskih aktivnosti i šest investicijskih društava. Njihova ukupna imovina krajem prošle godine iznosila je 67, 5 milijuna kuna, uz dobit od 2, 7 milijuna.
Gledaju li se kreditne institucije, prije svega banke, to je 462 milijarde kuna imovine i dobit od 2, 7 (milijardi), tu su i društva za osiguranje s gotovo 48 milijardi kuna imovine i dobiti nešto manjom od 700 milijuna, naveo je Ćuraj.
I dok ostali klubovi, kako vladajući, tako i oporbeni, hvale izmjene Zakona o tržištu kapitala koje su uglavnom vezane uz daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU, posebno u dijelu prenošenja Direktive o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima, Katarina Peović (Klub HSS/RF) kaže da one neće imati bitnog utjecaja na društvenu većinu.
Suglasna je s ocjenama da se u Hrvatskoj premalo ulaže, ističe da imamo stalni porast bogatstva na bankama, a nedovoljno ulaganje. „Usred korone, bogatstvo na bankama povećano je za dodatnih 11 milijardi kuna, bogati kod nas i inače malo ulažu, više akumuliraju“, rekla je zastupnica, navodeći podatak da 1, 7 posto najbogatijih drži u bankama 75 milijardi kuna.
Ćuraj je ustvrdio da će zakonske izmjene doprinijeti razvoju tržišta kapitala, a posljedično i oporavku gospodarstva.
Pametnom politikom potrošnje, koju Vlada nastavlja i u vrijeme krize, dobili smo dobre perspektive rasta, sigurno je da ćemo prenošenjem EU direktiva i uredbi doprinijeti razvoju tržišta kapitala, koji dovodi do oporavka gospodarstva, odgovorio je Ivanu Kirinu (HDZ).
Izmjenama Zakona o tržištu kapitala propisuje se jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava u ovisnosti o uslugama i aktivnostima koje obavljaju; ne predviđa se povećanje inicijalnog kapitala za društva koja trenutno posluju u Hrvatskoj.
Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) dodjeljuju se sve ovlasti u provođenju bonitetnog nadzora investicijskih društava.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!