KBC ZAGREB
Još jedan sindikat zabrinut zbog Vladinih mjera: "Takva odluka bi mogla imati dugoročne posljedice"

Sindikat KBC-a Zagreb izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti da Vlada Republike Hrvatske u sklopu budućih antiinflacijskih mjera zamrzne plaće u državnim i javnim službama. Upozoravaju kako bi takva odluka imala dugoročne posljedice za javno zdravstvo, sustav socijalne skrbi i druge javne službe.
Kako navode iz Sindikata, u javnom prostoru sve se češće govori o potrebi “hlađenja gospodarstva” i ograničavanja potrošnje, a jedna od mogućih mjera moglo bi biti upravo zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru nakon ispunjavanja postojećih obveza za ovu godinu.
“Ključno je pitanje na koga se te mjere prelamaju i s kakvim društvenim posljedicama”, upozorili su iz Sindikata KBC-a Zagreb.
Prema njihovim procjenama, eventualno zamrzavanje plaća pogodilo bi oko 255 tisuća zaposlenih, odnosno gotovo 15 posto ukupne radne snage u Hrvatskoj.
"Smanjenje realne vrijednosti rada povećava rizik odlaska"
Predsjednica Sindikata KBC-a Zagreb Tanja Leontić poručila je kako bi zamrzavanje plaća u praksi značilo realno smanjenje vrijednosti rada u javnom zdravstvu.
“Plaća koja ne prati rast troškova života ne čuva standard, ona ga smanjuje i postupno dovodi radnike u položaj socijalne nesigurnosti”, izjavila je Leontić.
Iz Sindikata upozoravaju da javno zdravstvo već godinama funkcionira pod snažnim pritiskom zbog nedostatka kadra, preopterećenosti zaposlenika, prekovremenog rada te kontinuiranog odlaska stručnog i pomoćnog osoblja.
“Svako daljnje smanjenje realne vrijednosti rada povećava rizik odlaska zaposlenika i dodatno narušava stabilnost sustava”, navode iz Sindikata.
Posebno ističu rast privatnog zdravstvenog sektora koji, kako tvrde, već sada privlači sve veći broj stručnjaka iz javnog zdravstva zbog boljih uvjeta rada i mogućnosti zarade.
“Politika ‘hlađenja’ javnih i državnih službi u stvarnosti bi mogla imati suprotan učinak, odnosno ‘grijanje’ privatnog sektora i daljnju koncentraciju kadra i kapitala u rukama ekonomski snažnijih aktera”, upozorila je Leontić.
Dodala je kako zaposlenici u javnom zdravstvu nisu uzrok inflacije niti mogu biti njezin korektiv.
“Teret ekonomskih prilagodbi ne smije se prelamati preko leđa radnika u javnim i državnim službama, osobito u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi”, rekla je.
Sindikat KBC-a Zagreb smatra da mjere protiv inflacije moraju biti “snažne, jasno definirane i pravedno usmjerene”, ali bez umanjivanja vrijednosti rada zaposlenih koji održavaju javne sustave.
U Sindikatu upozoravaju i na izostanak jasne dugoročne politike plaća u javnom zdravstvu, što, kako tvrde, stvara dodatnu nesigurnost među zdravstvenim djelatnicima.
"Hrvatskoj trebaju učinkovite mjere protiv inflacije"
“Stvara se dojam da se standard zdravstvenih djelatnika promatra kao proračunska varijabla, a ne kao temelj funkcioniranja sustava”, navode.
Sindikat je pozvao Vladu na hitan i transparentan socijalni dijalog te jasno očitovanje o budućnosti plaća u javnom zdravstvenom sustavu.
“Hrvatskoj trebaju učinkovite mjere protiv inflacije, ali ne na štetu dostojanstva rada i održivosti javnog zdravstva”, poručila je predsjednica Sindikata.
Upozorili su i da bi eventualno zamrzavanje plaća moglo dovesti do ubrzanog odlaska stručnog kadra u privatni sektor i inozemstvo, pada kvalitete zdravstvene skrbi te slabljenja povjerenja građana u zdravstveni sustav.
“Trošak takvih mjera neće biti samo fiskalan, nego i društveni i zdravstveni”, zaključili su iz Sindikata KBC-a Zagreb.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare