Oglas

KBC ZAGREB

Još jedan sindikat zabrinut zbog Vladinih mjera: "Takva odluka bi mogla imati dugoročne posljedice"

author
N1 Info
28. svi. 2026. 16:00
bolnica UNSPLASH
Ilustracija: Mateo Hernandez Reyes on Unsplash

Sindikat KBC-a Zagreb izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti da Vlada Republike Hrvatske u sklopu budućih antiinflacijskih mjera zamrzne plaće u državnim i javnim službama. Upozoravaju kako bi takva odluka imala dugoročne posljedice za javno zdravstvo, sustav socijalne skrbi i druge javne službe.

Oglas

Kako navode iz Sindikata, u javnom prostoru sve se češće govori o potrebi “hlađenja gospodarstva” i ograničavanja potrošnje, a jedna od mogućih mjera moglo bi biti upravo zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru nakon ispunjavanja postojećih obveza za ovu godinu.

“Ključno je pitanje na koga se te mjere prelamaju i s kakvim društvenim posljedicama”, upozorili su iz Sindikata KBC-a Zagreb.

Prema njihovim procjenama, eventualno zamrzavanje plaća pogodilo bi oko 255 tisuća zaposlenih, odnosno gotovo 15 posto ukupne radne snage u Hrvatskoj.

"Smanjenje realne vrijednosti rada povećava rizik odlaska"

Predsjednica Sindikata KBC-a Zagreb Tanja Leontić poručila je kako bi zamrzavanje plaća u praksi značilo realno smanjenje vrijednosti rada u javnom zdravstvu.

“Plaća koja ne prati rast troškova života ne čuva standard, ona ga smanjuje i postupno dovodi radnike u položaj socijalne nesigurnosti”, izjavila je Leontić.

Iz Sindikata upozoravaju da javno zdravstvo već godinama funkcionira pod snažnim pritiskom zbog nedostatka kadra, preopterećenosti zaposlenika, prekovremenog rada te kontinuiranog odlaska stručnog i pomoćnog osoblja.

“Svako daljnje smanjenje realne vrijednosti rada povećava rizik odlaska zaposlenika i dodatno narušava stabilnost sustava”, navode iz Sindikata.

Posebno ističu rast privatnog zdravstvenog sektora koji, kako tvrde, već sada privlači sve veći broj stručnjaka iz javnog zdravstva zbog boljih uvjeta rada i mogućnosti zarade.

“Politika ‘hlađenja’ javnih i državnih službi u stvarnosti bi mogla imati suprotan učinak, odnosno ‘grijanje’ privatnog sektora i daljnju koncentraciju kadra i kapitala u rukama ekonomski snažnijih aktera”, upozorila je Leontić.

Dodala je kako zaposlenici u javnom zdravstvu nisu uzrok inflacije niti mogu biti njezin korektiv.

“Teret ekonomskih prilagodbi ne smije se prelamati preko leđa radnika u javnim i državnim službama, osobito u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi”, rekla je.

Sindikat KBC-a Zagreb smatra da mjere protiv inflacije moraju biti “snažne, jasno definirane i pravedno usmjerene”, ali bez umanjivanja vrijednosti rada zaposlenih koji održavaju javne sustave.

U Sindikatu upozoravaju i na izostanak jasne dugoročne politike plaća u javnom zdravstvu, što, kako tvrde, stvara dodatnu nesigurnost među zdravstvenim djelatnicima.

"Hrvatskoj trebaju učinkovite mjere protiv inflacije"

“Stvara se dojam da se standard zdravstvenih djelatnika promatra kao proračunska varijabla, a ne kao temelj funkcioniranja sustava”, navode.

Sindikat je pozvao Vladu na hitan i transparentan socijalni dijalog te jasno očitovanje o budućnosti plaća u javnom zdravstvenom sustavu.

“Hrvatskoj trebaju učinkovite mjere protiv inflacije, ali ne na štetu dostojanstva rada i održivosti javnog zdravstva”, poručila je predsjednica Sindikata.

Upozorili su i da bi eventualno zamrzavanje plaća moglo dovesti do ubrzanog odlaska stručnog kadra u privatni sektor i inozemstvo, pada kvalitete zdravstvene skrbi te slabljenja povjerenja građana u zdravstveni sustav.

“Trošak takvih mjera neće biti samo fiskalan, nego i društveni i zdravstveni”, zaključili su iz Sindikata KBC-a Zagreb.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama