Profesor ekonomije: "Imamo natprosječni rast, platili smo ga natprosječnom inflacijom"

Hrvatski sabor danas raspravlja o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu, a prema prijedlogu Vlade, država u idućoj godini predviđa ostvariti ukupne prihode od 35,7 milijardi eura, a rashode od 39,8 milijardi eura. Vlada za 2026. projicira gospodarski rast od 2,7 posto, a inflaciju na 2,8 posto.

Željko Garača, ekonomist i profesor, za početak N1 je prvo komentirao velika izdvajanja proračuna za mirovine i ostale naknade građanima:

"To je možda najbolji argument da je proračun po svojoj prirodi socijalan. Je li on razvojan i održiv? Moglo bi se čak i reći da i te ocjene stoje. Ne mogu govoriti o detaljima proračuna, ali potez da se dokapitalizira HBOR s ciljem da se potaknu energetska, zelena i digitalna tranzicija sigurno je nešto što je razvojno."

Garača je nastavio: "Druga važna komponenta proračuna su sredstva EU-a, različiti fondovi, koji će sljedeće godine dosegnuti svoj maksimum u smislu financiranja, jer se preklapaju neki programi, i Vlada je, čini mi se, naprosto odlučila da to treba maksimalno iskoristiti i planirati proračunske rashode više nego što je preporuka Europskog vijeća i Komisije u smislu relativnog povećanja u odnosu na prethodnu godinu. Mislim da su u Vladi toga svjesni, da to ne može ići u nedogled", spomenuvši projekcije za 2027. i 2028. u kojima se vidi usporavanje proračunskih rashoda, prije svega s aspekta smanjenja priljeva sredstava iz europskih fondova.

Ističe kako je proračun "za sljedeću godinu planiran s nešto nižim stopama gospodarskog rasta, pri čemu su proračunski prihodi planirani upravo s očekivanim projekcijama kako gospodarskog rasta, tako i inflacije, i tu se ne može puno toga prigovoriti. No, upravo zbog ovog natprosječnog povećanja proračunskih rashoda, došli smo u proračunu do krajnje dopuštene granice deficita od 2,9 posto, što ne mora biti tako loše samo po sebi."

O državnom deficitu

"Ono što se obično smatra da je državni deficit neka velika šteta za privatni sektor, u okviru nečega što se općenito naziva fiskalna ekspanzija, to po mom sudu ne drži vodu, ta fiskalna ekspanzija stvara dodatni prostor za djelovanje ili razvoj privatnog sektora, koliko će on to iskoristiti, ovisi o čitavom nizu drugih okolnosti."

"Mogao bih ovdje biti malo nepopularan, ali recimo, komentar premijera na prijedlog proračuna za mene je korektan. Moramo priznati da su praktično svi makroekonomski parametri su bili dobri, još uvijek su dobri, jedini parametar koji odudara je zapravo stopa inflacije. Hrvatski građani su vrlo osjetljivi na stopu inflacije, koja je veća u odnosu na prosjek eurozone, ja nju tretiram kao naprosto prihvatljivu cijenu natprosječnog gospodarskog rasta."

"Inflacija će pasti kada nam se rast uspori", tumači Garača, "i izgleda da smo došli u tu situaciju, u budućnosti možemo očekivati manji gospodarski rast."

Manja osobna potrošnja u budućnosti

"Ono što se iz proračuna vidi, predviđa se manja osobna potrošnja, predviđa se usporavanje rasta osobnih dohodaka po svim osnovama, još uvijek se predviđa i smanjenje kapitalnih investicija u smislu da se vjerojatno građevinski boom kojem svjedočimo posljednjih godina smanjuje."

"Mi još uvijek Zapadnu Europu doživljavamo kao nekakav etalon onoga što je dobro, međutim ako pogledate razvijene zemlje Zapadne Europe, Njemačka je na rubu recesije već par godina, Francuska je pred financijskim kolapsom, ono što se nama eventualno prigovara kao fiskalna neodgovornost, te zemlje su, osim Njemačke, već davno prešle, Francuska je skoro na šest posto državnog proračuna, Italija preko četiri. Neće ovo trajati, ali u ovom trenutku to ne treba previše osuđivati."

"U okviru vrlo usporenog rasta u cijeloj Europskoj uniji, mi imamo natprosječni rast, platili smo to natprosječnom inflacijom", zaključuje Garača.

O stanju na tržištu rada

"Podatak koji dodatno zabrinjava je da je upravo broj zaposlenika u trgovačkoj djelatnosti premašio broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, imamo pomak daljnji prema uslugama, i slabljenje proizvodne baze, međutim, nije to samo naš fenomen, to je dobrim djelom bila i službena politika Zapada, u smislu da je težište bacao na razvoj usluga, računajući da će Kina i dalje proizvoditi vrlo jeftino čitav niz usluga."

"Međutim, situacija se sada globalno mijenja. Ono što se ovdje u ovome djelu svijeta smatra lošim, a to je da država potiče inovacije, razvoj i investicije jer to treba prepustiti privatnom sektoru, Kinezi su išli drugim putem: država je rekla da će osigurati razvoj, a onda će privatnici na operativnoj razini te tehnološke inovacije iskoristiti. Za takav pristup morate biti veliki. Ono što je problem Europske unije je što je vrlo nejedinstvena oko toga. EU je dovoljno velika, da kada bi bila udružena na zajedničkim razvojnim projektima, onda bi to sigurno dalo efekta. Hrvatska je premala da može raditi tehnološke iskorake. Vidimo da je zapadna industrija zapala u velike probleme, govori se o deindustrijalizaciji. Ako se jedna Njemačka deindustrijalizirala, pitanje je kako Hrvatska u cijelom tom okruženju može napraviti iskorak u industriji? Nije to lako promijeniti", zaključuje Garača.