Ovi gradovi imaju najskuplje stanove za najam - jedan mjesec kao 5 plaća: Ako ste mislili da je Zagreb skup...

Eurostat već godinama bilježi stabilan rast najamnina u EU-u, a od 2010. do kraja 2024. najamnine su u prosjeku porasle 26,7 %, što je dovoljno da i prosječan stan postane luksuz u gradovima s najjačom potražnjom.

Gradovi u kojima najamnina "pojede“ plaću

Na samom vrhu europske ljestvice često je – Monaco, gdje se najam jednosobnog stana procjenjuje na oko 6.500 eura mjesečno.

Među "velikim“ gradovima London ostaje simbol krize najma, s oko 2.680 eura mjesečno za jednosoban stan prema medijanu oglašenih cijena, dok britanska službena statistika pokazuje da je London regija s najvišim prosječnim najamninama, a u najskupljim dijelovima poput Kensingtona i Chelsea prosjeci dosežu i do 3.520 funti mjesečno.

U istoj skupini su i gradovi koji su postali magnet za visoko plaćene međunarodne poslove i financije, poput Züricha, s oko 2.570 eura mjesečno za jednosoban stan.

Amsterdam je već godinama europski primjer kako "idealna“ ekonomija i ograničena ponuda stanova stvaraju eksploziju najamnina – oko 2.255 eura mjesečno za jednosoban stan prema medijanu oglašenih cijena, dok HousingAnywhere za namještene stanove navodi oko 2.100 eura mjesečno u četvrtom tromjesečju 2024.

Zanimljivo je da se visoko kotira i Reykjavík, s oko 2.250 eura za jednosoban stan, što zvuči kao iznimka dok se ne shvati da mala tržišta, kada imaju ograničenu gradnju i snažan turistički i useljenički pritisak, puno brže "pucaju“ nego veliki sustavi.

Dublin, koji je posljednjih godina privukao tehnološke divove i valove radne migracije, bilježi oko 2.000 eura mjesečno za jednosoban stan.

Paris je i dalje Paris – oko 1.900 eura mjesečno za jednosoban stan – a iznad njega stoje posebna tržišna pravila: golema studentska potražnja, globalna privlačnost i mala ponuda u „dobrim“ arondismanima.

Kopenhagen je često pri vrhu skandinavskog dijela ljestvice, s oko 1.795 eura za jednosoban stan, uz tipičan problem velikog broja mladih i međunarodnih radnika na ograničenom stambenom fondu.

Zašto su baš ondje najamnine najviše

Prvi je razlog tržište rada. Gradovi s globalnim kompanijama, financijama, IT sektorom i međunarodnim institucijama "uvoze“ potražnju. Kada u grad dolaze ljudi s plaćama višima od lokalnog prosjeka, najam postaje svojevrsna aukcija u kojoj pobjeđuje onaj tko može platiti više, što brzo podiže "normalu“ i za starosjedioce.

Drugi je razlog ponuda, odnosno činjenica da stanovi ne nastaju brzinom kojom raste potražnja.

Treći je razlog turizam i kratkoročni najam. U gradovima s velikim turističkim tokovima dio stanova prelazi u režim kratkoročnog iznajmljivanja, što izravno smanjuje ponudu dugoročnog najma i dodatno gura cijene prema gore.