Percepcija izloženosti lažnim vijestima u porastu u Europi: Koje zemlje su najviše pogođene?

Dezinformacije i lažne vijesti postale su jedno od obilježja suvremenog informiranja. Uspon društvenih mreža dodatno je ubrzao njihovo širenje i vidljivost.

Percepcija izloženosti dezinformacijama i lažnim vijestima raste diljem Europe, pokazuje istraživanje Eurobarometra, a prenosi Euronews.

U 2025. godini više od trećine ispitanika u EU (36 %) izjavilo je da su u posljednjih sedam dana bili „često” ili „vrlo često” izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. U usporedbi s time, 2022. godine taj je udio iznosio 28 %. Samo 12 % ispitanika navelo je da su sigurni u svoju sposobnost prepoznavanja dezinformacija.

Koje europske zemlje prijavljuju najveću percipiranu izloženost dezinformacijama? I koliko su Europljani sigurni u svoju sposobnost da ih prepoznaju kada se s njima susretnu?

Samopercepcija, ali ne i stvarna izloženost

Važno je napomenuti da istraživanje mjeri percipiranu izloženost dezinformacijama, a ne provjerene slučajeve.

Ispitanici su prijavljivali sadržaje za koje su smatrali da su lažne vijesti, ali istraživanje nije provjeravalo činjenice niti potvrđivalo je li taj sadržaj doista bio netočan.

Kada se objedine odgovori „vrlo često” i „često”, percipirana izloženost dezinformacijama i lažnim vijestima kreće se od 26 % u Finskoj i Njemačkoj do 57 % u Mađarskoj. U Hrvatskoj je taj postotak 38.

Više od polovice ispitanika takvu percepciju ima i u Rumunjskoj (55 %) te Španjolskoj (52 %). Udio je iznad 40 % u Bugarskoj (48 %), Luksemburgu (45 %), Malti (45 %), Grčkoj (43 %), Cipru (42 %) i Irskoj (42 %).

Na donjem dijelu ljestvice, osim Finske i Njemačke (obje 26 %), udio od 30 % ili manje zabilježen je u Češkoj (29 %), Švedskoj (30 %), Litvi (30 %) i Francuskoj (30 %). Nizozemska, Latvija i Belgija također su blizu toj razini, s nešto manje od trećine ispitanika.

Stanovnici istočne i južne Europe skloniji su prijavljivati veću izloženost dezinformacijama, dok oni u sjevernoj i zapadnoj Europi uglavnom navode nižu izloženost.

Podaci upućuju na vrlo visoku ukupnu razinu percipirane izloženosti

Međutim, taj obrazac nije posvuda isti: zemlje poput Luksemburga i Irske bilježe relativno visoku izloženost, dok Češka, Italija i Portugal prijavljuju niže razine nego što bi se moglo očekivati s obzirom na njihovu regiju.

U prosjeku u EU, tri od deset ispitanika (31 %) izjavila su da su „ponekad” bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima u posljednjih sedam dana. Taj se udio kretao od 24 % u Mađarskoj do 40 % u Švedskoj.

Kada se uključe i oni koji su odgovorili „ponekad”, percipirana izloženost raste na oko dvije trećine ispitanika (66 %) u EU. To upućuje na vrlo visoku ukupnu razinu percipirane izloženosti.

U EU je samo 7 % ispitanika reklo da „nikada” nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima, dok je 16 % navelo da su im bili izloženi „rijetko”. Zajedno to čini manje od četvrtine ispitanika (23 %).

Također je primjetno da je udio onih koji su odgovorili „ne znam” relativno visok – 10 % na razini EU.

U Hrvatskoj, točniji podaci su kako slijedi. 13 % smatra da su "vrlo često" izloženi dezinformacijama. 25 % smatra da su izloženi "često", dok ih 39% smatra da su izloženi "ponekad". "Rijetko" smatra da je izloženo njih 12 %, a "nikada" 3 %. 8 % Hrvata ne zna.

Porast zabilježen u 22 zemlje EU

U usporedbi s istraživanjem iz 2022. godine, udio ispitanika u EU koji su izjavili da su „vrlo često” ili „često” izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima porastao je za 8 postotnih bodova. Taj je udio porastao u 22 zemlje EU, a smanjio se u četiri.

Najveći porast zabilježen je u nekoliko zemalja. Danska i Nizozemska zabilježile su najveći rast, obje za 19 postotnih bodova. Slijede Luksemburg (18 pb), Malta (17 pb), Švedska (14 pb) i Španjolska (13 pb).

Elon Musk kupio je Twitter krajem 2022. godine, a kasnije ga je preimenovao u X.

Mogu li ljudi prepoznati dezinformacije?

Nešto više od šest od deset ispitanika (62 %) tvrdi da se osjeća sigurno u prepoznavanju dezinformacija kada se s njima susretne. To uključuje 12 % onih koji su „vrlo sigurni” i 49 % koji su „donekle sigurni”. Nasuprot tome, oko trećine ispitanika (32 %) kaže da se ne osjeća sigurno. U Hrvatskoj, 10 % ih smatra da su "vrlo sigurni" u prepoznavanju dezinformacija. Njih 58 % je "donekle sigurno", dok je 24 % nesigurno. Njih 5 % ne osjeća se uopće sigurno u prepoznavanju dezinformacija.

U usporedbi s istraživanjem iz 2022. godine, ova razina samopouzdanja pala je za dva postotna boda na razini EU, kao i u mnogim pojedinačnim zemljama.

Razina samopouzdanja kreće se od 49 % u Poljskoj do 84 % na Malti.

Ne postoji snažna povezanost između percipirane izloženosti dezinformacijama i sigurnosti u njihovo prepoznavanje.

Medijska pismenost i provjera činjenica

Objašnjavanje ovih percepcija izazovno je jer one ne moraju biti u skladu sa stvarnim sposobnostima ispitanika ili s realnim razmjerima problema, rekao je Konrad Bleyer-Simon, istraživački suradnik u Centru za pluralizam i slobodu medija.

„Kvaliteta i opseg medijske pismenosti i aktivnosti provjere činjenica u pojedinoj zemlji mogu igrati ulogu, ali i određeni psihološki čimbenici (razlozi zbog kojih ljudi podcjenjuju ili precjenjuju vlastite sposobnosti i razinu izloženosti)”, rekao je za Euronews Next.

Neovisni javni medijski servisi

Bleyer-Simon je također istaknuo da je utjecaj dezinformacija veći u društvima s visokim stupnjem polarizacije, ekonomskih nejednakosti, slabijim rezultatima obrazovnog sustava (vidljivima u PISA rezultatima), niskim povjerenjem u institucije te u zemljama u kojima političari pribjegavaju konfrontacijskoj i populističkoj komunikaciji.

„Društva su otpornija na dezinformacije ako imaju snažne i neovisne javne medijske servise, učinkovitu samoregulaciju privatnih medija, visoko povjerenje u vijesti te stanovništvo koje je sklonije informirati se putem medija nego putem društvenih mreža”, zaključio je.