Predaja zahtjeva za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji povijesni je trenutak za Bosnu i Hercegovinu, ocjena je koju u ponedjeljak donosi većina medija u toj zemlji, iako je u onima čije je sjedište u Republici Srpskoj pristup bio znatno suzdržaniji nego kod onih iz Federacije BiH.
“Hoćemo europsku BiH”, poruka je s naslovnice “Dnevnog avaza”, koji ističe kako će 15. veljače ostati dan za pamćenje svima onima koji žele bolju budućnost za BiH.
“Oslobođenje” na naslovnici također ističe kako je predaja zahtjeva povijesni dan za BiH citirajući Čovićevu ocjenu kako je budućnost BiH u rukama njenih građana te kako se sada ne smije stati nego valja nastaviti još odlučnijim tempom.
Banjolučke “Nezavisne novine” u nešto skromnijem naslovu na prvoj stranici zapravo postavljaju pitanje jesu li doista otklonjene sve zapreke za nastavak približavanja Uniji, a “Glas srpske”, blizak vladi RS, ističe kako nakon predaje zahtjeva tek predstoji najteži posao.
Javni radio-televizijski servis BHRT izravno je prenosio ceremoniju iz Bruxellesa na kojoj je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović predao zahtjev nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu.
Osman Topčagić, jedan od ključnih bosanskohercegovačkih diplomata zaduženih za pregovore s EU, komentirajući ovaj događj istaknuo je kako BiH čeka ozbiljan posao kako bi zahtjev uopće bio razmatran idućih mjeseci, a riječ je o prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma da bi se on počeo primjenjivati i na Hrvatsku.
“Teško je očekivati da to bude brzo završeno”, kazao je Topčagić ističući kako je riječ o potrebi za bitnim promjenama u trgovinskom režimu s Unijom odnosno uklanjanju svih protekcionističkih mjera, s čime valja pomiri potrebe BiH u zaštiti svoga tržišta.
Pregovarački tim iz Bruxellesa zbog toga dolazi u Sarajevo u utorak, no riječ je tek o početku procesa koji će potrajati.
Topčagić je potvrdio kako je cilj BiH ishoditi ustupke od Europske komisije na kojima bi se osigurala zaštita domaće prehrambene i poljoprivredne proizvodnje.
Izrazio je nadu kako će Hrvatska pritom poštovati ranije izraženo stajalište kako svoju poziciju u EU neće koristiti da bi pritiscima na druge države regije sama dobila ustupke.
Prilagodba privremenog trgovinskog sporazuma jedan je od dva preduvjeta nužna da bi EU uopće razmatrala zahtjev iz Sarajeva za odobravanje kandidatskog statusa.
Drugi preduvjet je uspostava mehanizma koordinacije odnosa s Unijom, koji bi trebao osigurati da BiH, sa svojom iznimno kompliciranom unutarnjom strukturom, s Bruxellesom pregovara “jednim glasom”.
Taj je mehanizam Vijeće ministara BiH usvojilo 26. siječnja, no odluka je odmah naišla na osporavanja iz Republike Srpske, čije vlasti tvrde kako je to doneseno bez njihova znanja i suglasnosti te odbijaju sudjelovati u provedbi takvog dogovora.
Šef delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark kazao je kako bez mehanizma koordinacije koji će doista funkcionirati nema ni daljnjih koraka BiH ka europskim integracijama.
Za oporbene stranke u BiH problemi oko usvajanja mehanizma koordinacije predstavljaju dokaz da je predaja zahtjeva za odobravanje kandidatskog statusa u ovom trenutku problematična i da ima isključivo političku, a ne stvarnu težinu temeljenu na realnom napretku u zemlji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.