Opasni slučajevi vožnje pogrešnim smjerom na slovenskim autocestama relativno su česta pojava koja se može ublažiti većom kontrolom prometa, videonadzorom, aplikacijama na mobilnim telefonima i strožim kažnjavanjem, ali nema recepta da se potpuno eliminiraju.

Broj “pogrešnih” ulazaka vozila na autocestu povećao se poslije uvođenja vinjeta prije sedam godina, ali se postupno smanjuje, pa je lani bilo registrirano 200 takvih incidenata u prometu, a u prvoj polovici ove godine 70.

Većina slučajeva bilježi se u večernjim i noćnim satima. U jednoj trećini slučajeva oni su posljedica alkoholiziranosti i obijesti vozača, ali su među uzrocima i stres, dekoncentracija ili razne bolesti. Među prekršiteljima je više muškaraca i ljudi starije dobi.

Zadnjih se godina bilježi i fenomen češće namjerne vožnje u pogrešnom smjeru. U jednom je slučaju čak potvrđeno je da se radilo o samoubojstvu, pri čemu su smrtno nastradale još dvije osobe.

Slovenske prometne stručnjake posebno brine konstatacija iz studije po kojoj je slučajeva vožnje pogrešnim smjerom na autocesti u Sloveniji četvorostruko više nego u Njemačkoj, kad se uračuna broj vozila i kilometara autoceste, što govori da je vozačka kultura u Sloveniji manja nego kod njemačkih vozača.

Vožnja pogrešnim smjerom u Sloveniji se kažnjava s 1200 eura i oduzimanjem bodova što može dovesti do oduzimanja vozačke dozvole, ali je problem u dokazivanju prekršaja na sudu, pa su tako ove godine od 70 prijavljenih slučajeva materijalnim dokazima, odnosno videosnimcima ili izjavama prometne policije, bila osuđena i kažnjena samo 23 prekršitelja.