Dodiku potvrđena kazna zatvora od godinu dana i šest godina zabrane djelovanja

Bubić je izjavio kako su iz Suda BiH telefonski obavijestili da su žalbe i obrane, i Tužiteljstva BiH i obrane, odbijene, te da je prvostupanjska presuda u cijelosti potvrđena.

Dodik je u prvostupanjskom postupku osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka Christiana Schmidta.

Za što je Dodik optužen?

Tijekom ljeta 2023. godine Dodik je vodio još jedan u nizu sukoba s visokim predstavnikom. Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku. Prije nego što je zakon stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt ga je poništio. Unatoč tome, Dodik je najavio kako će potpisati ukaz o proglašenju zakona, iako je isti već bio poništen. Nakon toga, Schmidt je izmijenio Kazneni zakon BiH, čime je nepoštivanje odluka visokog predstavnika postalo kazneno djelo.

Prkoseći tim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dvaju zakona koji su prethodno bili poništeni. Dvojica rukovoditelja Službenog glasnika dala su ostavke u razmaku od samo nekoliko mjeseci, pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora, zakone ipak objavio u Službenom glasniku.

Tužiteljstvo je nekoliko mjeseci kasnije, u rujnu 2023., podiglo optužnicu protiv njih dvojice zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, no Sud BiH vratio je optužnicu na doradu.

Dodik i Lukić optuženi su da su od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se onemogućuje stupanje na snagu dvaju zakona, nastavili s pravnim postupcima, ne primjenjujući i ne provodeći Schmidtove odluke.

Sadržaj optužnice

Prema prvoj točki optužnice, Dodik je, koristeći svoje službene ovlasti, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je vlastoručno potpisao. Taj zakon Narodna skupština usvojila je 21. lipnja, čime nije poštovana odluka visokog predstavnika kojom je obustavljen zakonodavni postupak donošenja tog zakona, kao i sam ukaz.

Tužiteljstvo je tvrdilo da je Dodik bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obvezujuće sukladno njegovim ovlastima. Dodik je od početka osporavao Schmidtov legitimitet, tvrdeći da nisu ispoštovane procedure imenovanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

U drugoj točki optužnice navodi se da je Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske, 9. srpnja potpisao obrazac kojim je omogućio objavu odluka i zakona koje mu je prethodno dostavio Dodik.

"Dodik i Lukić, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili niti proveli odluke visokog predstavnika za BiH", navodi se u optužnici te se dodaje da su time počinili kazneno djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika.

Prvostupanjska presuda

Sud BiH je 26. veljače izrekao prvostupanjsku presudu u kaznenom predmetu "Milorad Dodik i drugi", kojom se optuženi Miloš Lukić oslobađa optužbe za kazneno djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Što se tiče Milorada Dodika, Sud ga je proglasio krivim za kazneno djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika, prema članku 203.a stavku 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.