Europska unija i NATO u prošlom desetljeću izgubili su usredotočenost na jugoistočnu Europu jer se činilo da su veliki sukobi u tom dijelu Europe riješeni i da je razloga za zabrinutost manje, kazala je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na sveučilištu u švedskom Lundu.
Jugoistočna Europa proživljava puni udar svih velikih sigurnosnih briga s kojima se suočavaju Europska unija i NATO, kazala je predsjednica u predavanju profesorima i studentima sveučilišta u Lundu na temu “Jugoistočna Europa – Poligon za dokazivanje europske i euroatlantske odlučnosti i solidarnosti”.
“Ako to kombinirate sa svojstvenom političkom nestabilnošću ovoga područja, djelomično slabim institucijama i gospodarstvima, postaje vrlo očigledno da ove mlade demokracije trebaju jaču predanost Europske unije i NATO-a”, kazala je.
VEZANE VIJESTI
Predsjednica je ponovila da Hrvatska snažno zagovara ideju proširenja Europske unije i NATO-a na jugoistočnu Europu. Kazala je kako Hrvatska pruža pomoć svima te poštuje suverenu odluku svake države da saveze i partnerstva potraži drugdje, ali ne podupire i ne može tolerirati skrivenu upletenost trećih strana u postupcima odlučivanja.
Rekla je i da se radije koristi političkim terminom “konsolidacija Europe” kada razmišlja o Europskoj uniji i širim euroatlantskim integracijskim procesima.
“Vjerujem da je to širi pojam od ‘proširenja EU-a’, što se često smatra tehničkim procesom. Kako bi se potpuno konsolidirala Europa i postigla stabilnost, sigurnost i razvoj, u nju se mora uključiti jugoistočnu Europu. Europska unija može povećati broj država članica uključivanjem jugoistočne Europe, ali ona neće biti proširena. Umjesto toga, bit će potpuna i konsolidirana”, Grabar-Kitarović.
Prilikom boravka na lundskom sveučilištu koje je jedno od najvećih skandinavskih istraživačkih sveučilišta, Grabar-Kitarović je posjetila MAX IV, laboratorij za sinkotronsko zračenje, najveći takve vrste u Europi.
Nakon obilaska kazala je kako su znanost, istraživanje i inovacije podloga svakog razvoja, a posebno razvoja gospodarstva. “Kada pogledate kartu svijeta i vidite gdje su locirani ovakvi laboratoriji, onda vidite da se to poklapa, ne samo s razvijenim svijetom, nego i s vrlo razvijenim gospodarstvima“, kazala je.
“Iako u bližoj budućnosti u Hrvatskoj nećemo moći realizirati ovakav laboratorij, za početak bilo bi iznimno dobro uspostaviti znanstvenu suradnju i razmjenu te svakako započnemo mnogo više ulagati u razvoj i istraživanje”, zaključila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je boravkom u Lundu završila svoj višednevni državni posjet Švedskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
