Kanadski premijer Justin Truedeau nedavno je postao zvijezda jer je odluku da mu pola kabineta sačinjavaju žene objasnio argumentom: "Zato što je ovo 2015. godina!" Ako je suditi po iskustvima drugih država, Kanada bi od ovoga trebala profitirati.
Države s najvećim udjelom žena na odlučujućim mjestima napravile su ogromne korake unaprijed kada su u pitanju obrazovanje, radnička participacija i plaćeni dopusti na poslu, piše Time. Svaka od zemalja koje uzimaju za primjer ima barem 50 posto žena u vladi ili parlamentu.
VEZANE VIJESTI
“Znamo da kompanije s većom rodnom ravnopravnošću u vodećim timovima postižu značajno bolje rezultate od kompanija sa isključivo muškim vodstvom. Zašto se ovo ne bi pokazalo i točnijim na državnoj razini?”, pita Avivah Wittenberg-Cox iz uprave konzultantske firme Twenty first, koja se fokusira na izgradnju poslovnog okruženja s većom rodnom ravnopravnošću. Ona prigovara što bi vlade i parlamenti trebali bolje zastupati vlastite građane, a događa se to da se o pitanjima kao što su briga o djeci, reproduktivna prava, obrazovanje i održivi razvoj, razmišlja tek kada žene preuzmu vladajuće funkcije ili se izbore za veću ravnopravnost u vlasti
Švedska – 52 posto žena u vladi, 43 posto u parlamentu
O Švedskoj se nerijetko govori kao o primjeru raja za žene radnice. Za razliku od SAD-a, gdje ne postoji plaćeni porodiljni pa žene pate ili zbog obitelji ili što odustaju od rada, Švedska spada među zemlje EU s navišom stopom zaposlenih žena u Europskoj uniji i najnižom stopom siromaštva kod djece. Oba roditelja smiju otići na porodiljni na 16 mjeseci, koji se dijeli u paru, od čega će 13 mjeseci primati 80 posto, a ova tri mjeseca čitavu plaću.
Ruanda – 64 posto žena u parlamentu
Nakon što je Ruanda poharana genocidom, našla se u situaciji da joj je čak 70 posto populacije – ženskog spola. Stotine tisuća muškaraca, naime, poginule su u krvoproliću između Hutua i Tutsija – od 780 sudaca prije masakra, preživjelo ih je samo 20. Prije genocida, u parlamentu je sjedilo samo između 10 i 15 posto žena, a nakon završetka rata, odnos se počeo mijenjati. Žene su polako mogle postajati vlasnicama zemlje i otvarati bankovne račune, da bi 2003. godine bila ugovorena kvota da 30 posto svih uloga u vladi mora pripasti ženama i da samo žene mogu odlučivati o tim mjestima. Ruanda danas ima najmanju smrtnost žena pri porodu i u trudnoći u odnosu na ostatak Subsaharske Afrike, a 87 posto žena im je uključeno u tržište rada.
Finska – 62 posto žena u vladi
Finska je oduvijek bila među vodećim zemljama svijeta u zastupljenosti žena; čak je i prva u svijetu imala neograničeno pravo glasa za žene te mogućnost političkog natjecanja žena za parlament. Nemoguće je utvrditi je li, primjerice, javni obrazovni sustav Finske, koji bi cijelom svijetu mogao poslužiti kao zlatni standard, posljedica uključenosti žena u politiku ili općenito progresivnosti finskog javnog upravljanja. Ali činjenica je da finski studenti uredno u svjetskom vrhu kada su u pitanju standardizirana međunarodna testiranja, bez iznimke su bolji od studenata i učenika iz SAD-a, Velike Britanije i Rusije. Ono što je najčudnije u svemu tome jest što se u Finskoj vrlo rijetko provode standardizirana ispitivanja znanja, veća se važnost pridaje igri nego domaćoj zadaći, plaće učitelja su pristojne i sva djeca idu u javne škole.
Osim nabrojanoga, Finska često na listama najboljih zemalja za život na svijetu izvrsno kotira, ponekad je i prva, ima obilato plaćene porodiljne dopuste i dječje doplatke te je općenito briga o djeci prilično dobro integrirana u društvenu infrastrukturu.
Kad bi svi…
Tužna je činjenica što su ovakve države iznimka. Samo 22 posto svjetskih parlamentarki su žene, a u čak 37 zemalja u parlamentu ih sjedi manje od 10 posto.
Ali ako se ovo događa u samo šačici zemalja gdje su žene ravnopravno zastupljene u vladajućim tijelima, što bi se tek dogodilo da i drugi lideri zemalja krenu slijediti Trudeauov primjer?
