Bruxelles o planu Amerike i Rusije: "Europa mora sjediti za pregovaračkim stolom!"

Europska unija usprotivila se planu od 28 točaka planu za okončanje rata u Ukrajini, za koji se navodi da ga iza zatvorenih vrata pripremaju SAD i Rusija, zahtijevajući da u svakom diplomatskom pokušaju moraju sudjelovati i Kijev i europski čelnici.

Plan, o kojem je prvi izvijestio američki portal Axios, navodno uključuje uvjete koji bi bili izrazito nepovoljni za Ukrajinu, poput potpunog odricanja od Donbasa, nad kojim ruske snage nisu uspjele ostvariti potpunu kontrolu, te ograničenja za oružane snage.

Otkrivanja plana pojavila su se uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu, na kojem je ruski agresorski rat dominirao dnevnim redom.

"Mi, kao Europljani, oduvijek podržavamo dugotrajni i pravedni mir i pozdravljamo svaki napor u tom smjeru", izjavila je visoka predstavnica za vanjske poslove Kaja Kallas.

"Naravno, da bi bilo koji plan funkcionirao, potrebni su vam Ukrajinci i Europljani za stolom. To je potpuno jasno. Ne želimo prihvatiti prijedloge o kojima nemamo prilike raspravljati i nuditi svoje."

"Nismo bili uključeni"

"Vladimir Putin mogao bi ovaj rat odmah završiti kad bi jednostavno prestao bombardirati civile i ubijati ljude, ali s ruske strane još nismo vidjeli nikakve ustupke."

Na pitanje je li bilo kakvog europskog sudjelovanja u pisanju navodnog plana, Kallas je odgovorila: "Ne koliko je meni poznato."

Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel također je potvrdio da Europa nije sudjelovala.

"Ne, nismo bili uključeni u plan. Ne znam je li Ukrajina bila uključena u plan. Ali ono što je za nas važno jest da, kakav god plan za mir bio na stolu, Ukrajina stoji iza njega", rekao je van Weel, prenosi Euronews.

"Bez prihvaćanja od strane Ukrajine nećete dobiti ni podršku Europljana."

Francuski ministar Jean-Noël Barrot i danski ministar Lars Løkke Rasmussen u međuvremenu su ponovno pozvali na trenutačni i bezuvjetni prekid vatre kao nužnu početnu točku. Taj stav, koji podupiru i Kijev i Washington, Moskva je čvrsto odbila.

"Nema mira bez Europljana i Ukrajinaca"

"Rasprave bi trebale započeti prekidom vatre na liniji dodira koji omogućuje pregovore o pitanju teritorija i o pitanju sigurnosnih jamstava", rekao je Barrot.

"Jedina prepreka takvim uređenim razgovorima, do sada, jest Vladimir Putin."

Rasmussen je rekao da je važno utvrditi podržavaju li tom planu i "veliki dečki", misleći na američkog predsjednika Donalda Trumpa, a za kojeg se navodi da plan predvodi njegov posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff.

Witkoff je kontroverzna figura u Ukrajini i Europi zbog svoje sklonosti da nekritički preuzima narative Kremlja.

"Ne možete donijeti mir u Ukrajinu bez Ukrajinaca i Europljana", rekao je Rasmussen novinarima. "Moramo stati u obranu Ukrajine."

Europa na margini?

Vijesti o američko-ruskom planu ponovno su otvorile neugodna pitanja o tome riskira li EU da bude gurnuta na stranu u mirovnom procesu, unatoč tome što je najveći podupiratelj ukrajinske borbe za slobodu.

Otako je Trump ponovno izabran, Unija je naizmjence uključena i isključena iz rasprave, što jača dojam da Amerikancima nije osobito stalo do njezinih stavova.

"Ne vidim u tome veliku tragediju", rekao je Litvanac Kęstutis Budrys, dodajući da će Europa preuzeti aktivnu ulogu u "novoj fazi" ako do nje dođe i braniti načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

"Ako postoji nešto što se tiče Europe, mi jesmo Europa i moramo razgovarati o tome što je Europa i naša sigurnost."

Dok su izvješća o 28-točkastom planu punila međunarodne naslovnice, američki državni tajnik Marco Rubio pokušao je ublažiti zabrinutost na Zapadu.

Uporaba ruske imovine

"Okončanje složenog i smrtonosnog rata kakav je ovaj u Ukrajini zahtijeva opsežnu razmjenu ozbiljnih i realističnih ideja. A postizanje trajnog mira zahtijevat će da obje strane pristanu na teške, ali nužne ustupke", poručio je Rubio na društvenim mrežama.

"Zato ćemo i dalje razvijati popis mogućih ideja za okončanje ovog rata, temeljenih na doprinosu obiju strana u sukobu."

Sastanak ministara vanjskih poslova ovog tjedna predstavlja prvu političku raspravu o "opcijskom dokumentu" Europske komisije za potporu vojnim i financijskim potrebama Ukrajine 2026. i 2027. godine, čiji se ukupni iznos procjenjuje na oko 135 milijardi eura.

Jedna od opcija uključivala bi uporabu blokirane imovine Ruske središnje banke za izdavanje reparacijskog zajma Ukrajini bez kamata, što bi bio presedan. Druge dvije opcije podrazumijevaju novo zaduživanje na tržištima, što bi moglo biti izazovno za visoko zadužene države, zabrinute zbog mogućih negativnih reakcija poreznih obveznika i ulagača.

Švedska ministrica Maria Malmer Stenergard bila je među onima koji su u četvrtak ujutro podržali reparacijski zajam, opisavši ga kao "dobar početak" za osiguravanje pravde.

Stenergard je pozvala da se strategija Unije usmjeri na dva glavna smjera: više pomoći Ukrajini i više pritiska na Rusiju. To bi, rekla je, "promijenilo jednadžbu" i prisililo Kremlj da mirovne pregovore shvati ozbiljnije.

"Ne može biti mira bez Ukrajine, a Europa mora sjediti za stolom", rekla je.

PROČITAJTE JOŠ