Danas ističe posljednji nuklearni sporazum Rusije i SAD-a. Slijedi li nova utrka u naoružanju?

Mreža sporazuma o kontroli naoružanja, dogovorenih u desetljećima nakon Kubanske raketne krize 1962. godine — koja se smatra trenutkom kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu — imala je za cilj smanjiti vjerojatnost katastrofalnih nuklearnih napada.

Osim ako Washington i Moskva ne postignu neku vrstu dogovora u posljednjem trenutku, dvije najveće svjetske nuklearne sile ostat će bez ikakvih ograničenja prvi put u više od pola stoljeća kada istekne sporazum Novi START.

Troškovi bi mogli ograničiti novu utrku u naoružanju

Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da je predsjednik Vladimir Putin o tom pitanju razgovarao u videopozivu u srijedu s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom te mu poručio da će Moskva djelovati „pažljivo i odgovorno”.

„Ostajemo otvoreni za istraživanje puteva za pregovore i osiguravanje strateške stabilnosti”, rekao je Putin, prema Ušakovu.

Sporazum Novi START trebao bi, prema stručnjacima za kontrolu naoružanja, isteći u srijedu u ponoć po srednjoeuropskom vremenu. Potpisan je u Pragu 2010. godine.

Papa Lav pozvao je obje strane da ne napuštaju ograničenja postavljena tim sporazumom.

„Upućujem hitan apel da se ne dopusti prestanak važenja ovog instrumenta”, rekao je papa Lav XIV. na tjednoj audijenciji. „Hitnije je nego ikad zamijeniti logiku straha i nepovjerenja zajedničkom etikom, sposobnom voditi odluke prema općem dobru.”

Matt Korda, pomoćnik direktora Projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih znanstvenika, rekao je da, ako ne bude dogovora o produljenju ključnih odredbi sporazuma, ni Rusija ni Sjedinjene Države neće biti ograničene ako budu željele dodati još više bojevih glava.

„Bez sporazuma, svaka će strana moći slobodno postaviti stotine dodatnih bojevih glava na svoje raspoređene projektile i teške bombardere, što bi u maksimalističkom scenariju otprilike udvostručilo veličinu njihovih trenutačno raspoređenih arsenala”, rekao je.

Korda je napomenuo da istek Novog START-a ne znači nužno utrku u naoružanju s obzirom na cijenu nuklearnog oružja.

Američki predsjednik Donald Trump davao je različite signale o kontroli naoružanja. Prošlog je mjeseca rekao da će, ako sporazum istekne, postići bolji dogovor. Do sada, prema riječima ruskih dužnosnika, nije bilo odgovora iz Washingtona na Putinov prijedlog da se ograničenja iz sporazuma produlje i nakon njegova isteka.

Kraj kontrole naoružanja

Ukupne zalihe nuklearnih bojevih glava smanjile su se na oko 12.000 u 2025. godini s vrhunca od preko 70.000 u 1986. godini, ali Sjedinjene Države i Rusija moderniziraju svoje oružje, a Kina je tijekom proteklog desetljeća više nego udvostručila svoj arsenal.

Zagovornici kontrole naoružanja u Moskvi i Washingtonu kažu da istek sporazuma ne bi samo uklonio ograničenja na bojeve glave, već bi i narušio povjerenje te sposobnost provjere nuklearnih namjera.

Protivnici kontrole naoružanja s obje strane tvrde da su takve koristi u najboljem slučaju nejasne i da takvi sporazumi koče nuklearnu inovaciju velikih sila, omogućuju varanje i u biti sužavaju manevarski prostor velikim silama.

Prošle je godine Trump rekao da želi da Kina bude dio kontrole naoružanja te postavio pitanje zašto bi Sjedinjene Države i Rusija trebale proizvoditi novo nuklearno oružje s obzirom na to da ga imaju dovoljno da unište svijet mnogo puta.

„Ako ikada dođe vrijeme kada nam bude trebalo nuklearno oružje poput onoga koje razvijamo i koje Rusija ima, a Kina ima u manjoj mjeri, ali će ga imati, to će biti vrlo tužan dan”, rekao je u veljači prošle godine.