Kako bi EU trebao pristupiti regulaciji velikih tehnoloških tvrtki, s obzirom na neumoljivi marš umjetne inteligencije i američkog predsjednika kojem se stvarno, ali uopće ne sviđaju europska digitalna pravila?

Gdje se klimatska politika uklapa u Europu usmjerenu na konkurentnost?

I kako plaćamo za sve?

Dok se dužnosnici, zakonodavci, diplomati, lobisti i nevladine organizacije vraćaju u grad, POLITICO piše o devet velikih političkih bitaka koje treba pratiti ove jeseni - i tko će se s kim sukobiti u nadolazećim mjesecima.

1. EK protiv velikih tehnoloških tvrtki:

Provođenje digitalnih pravila bloka

Zakon o digitalnim uslugama, regulacija društvenih medija EU-a, još nije pokazao nikakve prave rezultate, a istrage o X-u ,Meta-i i TikToku dale su malo rezultata.

Radna pretpostavka bila je da će do trenutka kada EU-SAD Nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma, Europska komisija nije dovršila svoje nalaze o velikim tehnološkim tvrtkama.

I dok je možda sada vrijeme za Komisiju, vlada Sjedinjenih Država, State Department, Kongres i Federalna trgovinska komisija sve se više protive regulaciji, koju neki nazivaju "cenzurom".

Još jedan sloj sage otkriven je krajem kolovoza kada je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio značajnim carinama protiv zemalja s "diskriminirajućim" digitalnim pravilima. Iako je EU uglavnom čvrsto stajala pri svom pravu da provodi vlastita pravila, malo je vjerojatno da će se problem uskoro smiriti.

S druge strane, Zakon o digitalnim tržištima pokazao je malo oštriji stav. Prema njemu, Komisija je izrekla 700 milijuna eura kazni i zahtijevala redizajn desetaka proizvoda - od Google Mapsa do Apple App Storea. I to je daleko od gotovog: Komisija još uvijek treba formalno utvrditi jesu li se Apple i Meta dovoljno uskladili kako bi izbjegli dnevne kazne za kršenje zakona.

Izvršna vlast EU-a također će u nadolazećim mjesecima odlučiti je li redizajn Googleove stranice za pretraživanje i trgovine aplikacija dovoljan da se spriječi odluka o neusklađenosti.

2. Vijeće protiv Parlamenta

Držanje kritične tehnologije izvan ruku rivala

Ako EU želi svijetu pokazati da ozbiljno shvaća zaštitu svoje kritične tehnologije od strateških rivala - bilo da se radi o Kini ili Sjedinjenim Državama - tada je prvi korak usuglašavanje načina na koji provjerava strana ulaganja.

Pregled provjere stranih ulaganja prvi je konkretan element Strategije ekonomske sigurnosti predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Sastoji se od mjera kojima se osigurava da strani investitori ne preuzimaju kontrolu nad europskim tvrtkama u strateškim ili osjetljivim sektorima i usklađivanje tih pravila koliko je god moguće diljem cijelog bloka.

Ali neće ići glatko.

U nadolazećim mjesecima, institucije EU-a prepirat će se oko opsega pravila, kao i o ulozi Komisije u odlučivanju o tome što predstavlja sporna ulaganja. Kako bi zadržale kontrolu nad nekim od svojih najznačajnijih projekata, nacionalne vlade nastoje suziti popis osjetljivih tehnologija za koje bi provjera bila obavezna, poput poluvodiča ili umjetne inteligencije.

Europski parlament, s druge strane, dodao je više sektora - poput zrakoplovstva, željezničkog prometa i automobilske industrije - kako bi osigurao da se prate sva sumnjiva ulaganja.

Rade s rokom koji su sami sebi nametnuli - imaju do kraja godine za završetak pregovora.

3. Desni protiv ljevih zastupnika u Europskom parlamentu

Financiranje nevladinih organizacija pod nadzorom

Kako nevladine organizacije koriste službeno financiranje za lobiranje kod institucija EU-a i političara postalo je glavna tema političke rasprave u Bruxellesu ove godine - a borba će se zahuktati u nadolazećim mjesecima.

Konzervativna Europska pučka stranka, uz podršku drugih desničarskih skupina, predvodila je napade protiv nevladinih organizacija, pozivajući na veću kontrolu onoga što tvrde- da treći sektor koristi novac EU bespovratnih sredstava za lobiranje u institucijama EU - u nekim slučajevima prema izričitim uputama same Europske komisije (optužbe nisu potkrijepljene).

Nevladine organizacije za zaštitu okoliša i zdravlja među najžešće su meta napada. Kampanju EPP-a potaknulo je osuđujuće izvješće Europskog revizorskog suda koje je pokazalo da Komisija nije pravilno pratila kamo ide njezin novac i kako se troši.

Problem se brzo pretvorio u stranačko-političku svađu, a liberali, socijalisti i Zeleni optužili su EPP da se zalaže za krajnje desničarski cilj.

Desničarske političke skupine, u međuvremenu, osnovale su novu radnu skupinu za istragu nevladinih organizacija u Europskom parlamentu u lipnju.

4. Komisija protiv zemalja EU-a:

Sukob na tržištima kapitala

Bruxelles je prošao kroz svojevrsni rebranding kako bi revitalizirao napore EU-a za tržište kapitala po uzoru na SAD. No, promjena imena iz "Unije tržišta kapitala" u "Uniju štednje i ulaganja" malo će učiniti za ujedinjenje teritorijalnih vlada i financijskih tvrtki koje se bore za dio kolača.

Europska komisija ipak je postavila visoke ambicije. Razgovori o europskom ekvivalentu američke Komisije za vrijednosne papire i burze izazvali su sporadične pohvale, uglavnom iz bjelokosnih tornjeva u Frankfurtu gdje se nalazi Europska središnja banka. Ali nadzor na razini cijele EU-a treba podršku glavnih gradova - uključujući Dublin i Luksemburg, gdje se nalazi većina fondova.

Malo tko očekuje duboke promjene, iako se Komisija nada da će većinu vodovodnih instalacija u industriji staviti pod jedinstveni nadzor.

Diplomati i lobisti boje se da će Komisija potrošiti velik dio svog političkog kapitala jureći utopiju. Izvršna vlast, smatraju, trebala bi se umjesto toga usredotočiti na inicijative koje će promijeniti i razmišljanja europskih štediša, čiji se sitniš uglavnom nalazi na bankovnim računima - što donosi malo kamata.

5. Industrija nasuprot zagovaračkim skupinama

Dolazi revizija digitalnog omnibusa

Očekuje se da će Europska komisija do kraja godine predstaviti napore za pojednostavljenje svog opsežnog paketa tehnoloških propisa - posebno pravila o umjetnoj inteligenciji, dijeljenju podataka i kibernetičkoj sigurnosti. Taj potez dolazi nakon zabrinutosti industrije da su zakoni preopterećujući i da se previše preklapaju.

Ovaj „digitalni omnibus“ bit će značajan test za napore EU-a da ublaži rizike povezane s umjetnom inteligencijom. Zakon o umjetnoj inteligenciji usvojen je tek prošle godine, ali već je bilo brojnih poziva za smanjenje obveza izvješćivanja ili potpuno zaustavljanje uvođenja zakona. Očekuje se da će omnibus odgovoriti na pozive za skraćivanje zakona - ali kritičari se boje da bi ta vježba mogla dovesti do njegovog potpunog ponovnog otvaranja.

Pozornost je također posvećena međudjelovanju s Općom uredbom o zaštiti podataka, prekretničkim zakonom EU-a o zaštiti podataka iz 2016. godine. Izvješće Maria Draghija iz 2024. o zaostalom europskom gospodarstvu označilo je GDPR zbog njegove složenosti i nedosljedne primjene, rekavši da bi mogao ometati inovacije umjetne inteligencije i ambicije EU-a u vezi s digitalizacijom.

Komisija je već u svibnju poduzela prvi korak kako bi smanjila hrpu papirologije koju GDPR zahtijeva od malih i srednjih tvrtki te je prikupljala mišljenja industrije o tome kako bi se mogao dodatno pojednostaviti.

No, europski zagovornici privatnosti imaju snažan glas i očekuje se da će se boriti protiv bilo kakvih promjena, pa će se bitka oko nekada nedodirljivog GDPR-a vjerojatno nastaviti.

6. Provođenje zakona protiv zagovornika privatnosti

Rasprava bjesni oko seksualnog zlostavljanja djece na internetu

EU je 2022. predložio zakon kojim bi se policiji dala ovlast da naloži tvrtkama za razmjenu poruka da pronađu materijal o seksualnom zlostavljanju djece na internetu.

Ali to je blokirano zbog straha da bi te ovlasti oslabile enkripciju - tehnologiju koja se koristi za očuvanje privatnosti poruka na uslugama poput WhatsAppa i Apple iMessagea - i dovele do masovnog nadzora.

Također se strahuje da će, ako tvrtke oslabe enkripciju kako bi pustile policiju, pristup dobiti hakeri kao i autoritarne vlade.

Polazeći od pretpostavke da europske agencije za provođenje zakona žele pristupiti većem broju informacija, zagovornici privatnosti općenito su protiv mjera koje slabe enkripciju.

7. Krajnja desnica protiv Komisije i ljevice: Zaštitite se od demokratskog štita

Europska komisija će krajem rujna predstaviti svoj prijedlog široke inicijative za zaštitu bloka od stranih prijetnji demokraciji, poput kibernetičkih napada i dezinformacija. To je posebno aktualno s obzirom na to kako bivši europski saveznik, SAD, sada maltretira blok pod pretpostavkom zaštite demokracije.

U Bruxellesu se odvija uobičajena borba: krajnja desnica optužuje Komisiju i ljevicu da koriste dezinformacije i strane prijetnje kako bi uveli cenzuru ili prodavali vlastite narative. Druga strana tvrdi da je potrebno hitno djelovati.

U međuvremenu, zemlje EU pokazale su veliki interes za to kako će točno štit funkcionirati - uključujući i poticanje da više online tehnoloških platformi bude odgovorno za dezinformacije.

Nakon što se objavi prijedlog Komisije, zemlje EU i zakonodavci oživjet će raspravu - i tko zna što će se dogoditi ako MAGA-ina ekipa sazna za ovu inicijativu i pokuša intervenirati.

8. Proizvođači automobila protiv Komisije

Sukobi u automobilskom lobiju

Automobilski sektor dobio je jedan veliki ustupak od Europske komisije ranije ove godine kada je Bruxelles ublažio ciljeve emisija za 2025. - a sada industrija traži još više. Sljedeći cilj je slabljenje ili ukidanje zabrane EU-a o prodaji automobila koji emitiraju CO2 nakon 2035. - u biti ukidanje motora s unutarnjim izgaranjem, jedne od europskih tehnologija koje ubijaju klimu.

Industrija se priprema ne samo za borbu, već i za kontinuiranu kampanju.

Konzervativna Europska narodna stranka, koju potiču ključne zemlje proizvođačice automobila poput Njemačke i Italije, želi poništiti zakonodavstvo iz 2035. To znači da će se stranke, zemlje i povjerenici koji su prijateljski nastrojeni prema klimi mjesecima boriti s pozadinskom akcijom kako bi održali klimatske obveze EU-a na pravom putu. Dio toga je obećanje smanjenja emisija u prometu za 90 posto do 2050.; ukidanje pravila iz 2035. učinilo bi taj cilj nemogućim.

9. Vijeće protiv Parlamenta (ponovno):

Zavežite pojaseve za dramu o pravima putnika u zračnom prometu

Dva dosjea o pravima putnika u zračnom prometu bit će predmet rasprava ove jeseni. Jedan se odnosi na prijedlog iz 2013. o reformi prava na naknadu za duga kašnjenja ili otkazivanja letova. Zemlje pokušavaju ograničiti broj slučajeva koji ispunjavaju uvjete za naknadu, ali Europski parlament odlučan je zadržati trenutni sustav.

Drugi dosje, koji je 2023. predložila prethodna Europska komisija, mogao bi omogućiti uključivanje besplatne ručne prtljage težine do 7 kilograma u osnovne cijene zrakoplovnih karata, prema odobrenom nacrtu.

No, aviokompanije - posebno niskotarifni prijevoznici poput RyanAira koji naplaćuju putnicima pohranjivanje većih torbi u pretincima iznad glave - upozoravaju da bi takav dogovor uzrokovao vrtoglavi porast cijena karata. Zahvaljujući odluci Vijeća iz lipnja, zakonodavni proces o ovom dosjeu mora biti završen do sljedeće godine. Daljnje manevriranje sigurno će se dogoditi ove jeseni.