Evo kako bi UN sutra mogao povući potez koji bi zaustavio rat u Gazi

Nakon dvadeset i dva mjeseca neviđenog pokolja, tri su stvari jasne: (1) izraelski režim sam od sebe neće okončati genocid u Palestini, (2) vlada SAD-a, kao glavni izraelski suradnik, zajedno s većinom Izraelaca te režimskim lobijima i proxy strukturama na Zapadu, u potpunosti je posvećena tom genocidu i uništenju te brisanju svakog traga Palestine od rijeke do mora, i (3) ostale zapadne vlade poput britanske i njemačke, kao i previše suučesničkih arapskih država u regiji, potpuno su predane cilju izraelskog imuniteta, piše Mondoweiss.

To znači da će genocid (i aparthejd) završiti jedino otporom izraelskom režimu, postojanošću palestinskog naroda, solidarnošću ostatka svijeta te izolacijom, slabljenjem, porazom i demontažom izraelskog režima.

Kao što je bio slučaj s aparthejdom u Južnoj Africi, ovo je dugoročna borba. Ali čak i suočeni sa zapadnim opstrukcijama, postoje stvari koje se mogu učiniti odmah. Stvari poput bojkota, povlačenja investicija, sankcija, prosvjeda, poremećaja, građanske neposlušnosti, obrazovanja, kaznenih progona temeljem univerzalne jurisdikcije i građanskih parnica protiv izraelskih počinitelja i suučesničkih aktera u našim društvima. I da, također možemo zahtijevati intervenciju i zaštitu za palestinski narod.

Uspostavljen rezolucijom iz doba Hladnog rata 1950., mehanizam „Ujedinjeni za mir“ (Uniting for Peace) ovlašćuje Glavnu skupštinu UN-a da djeluje kada Vijeće sigurnosti bude blokirano vetom jednog od stalnih članica. Tim mehanizmom UNGA bi mogla naložiti raspoređivanje zaštitnih snaga UN-a u Palestinu, radi zaštite civila, osiguranja humanitarne pomoći, očuvanja dokaza izraelskih zločina te pomoći u obnovi i rekonstrukciji.

Nadolazeći rok koji je prošle godine postavila UNGA za izraelsko poštivanje naloga i zaključaka Međunarodnog suda pravde, uz obećanje „daljnjih mjera“ u slučaju nepoštivanja, pruža kritičan trenutak za akciju. Doista, vrijeme za intervenciju već je odavno prošlo.

Modeli intervencije

Kako sam ranije pisao, svaka zemlja može pravno intervenirati (pojedinačno ili zajedno s drugima) kako bi zaustavila genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine izraelskog režima. Štoviše, prema Ženevskim konvencijama, Konvenciji o genocidu i drugim izvorima prava, države su na to i obvezne. Međunarodno pravo zahtijeva intervenciju, Država Palestina ju je pozvala, a palestinsko civilno društvo apeliralo. Ali malo je država ispunilo tu obvezu, dok je Jemen, pod Ansar Allahom, nemilosrdno napadan od američkih snaga upravo zato što je intervenirao – a genocid se dopušta da bjesni gotovo dvije godine. Multilateralni mandat mogao bi pružiti pravno, političko i diplomatsko pokriće koje bi većini država bilo potrebno da sudjeluju.

Oprez je nužan. Postoji mnogo prijedloga za intervenciju, ali neki nisu usmjereni na zaštitu Palestinaca, a još manje na njihovo oslobođenje.

– Pozivi na civilne promatrače u Gazi znače tek nekoliko desetaka ljudi s prslucima i radio uređajima. Takvi promatrači već su desetljećima prisutni u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali – i nemaju nikakav odvraćajući učinak.
– Francuski i Saudijci predlagali su „stabilizacijske snage“, ali detalji ukazuju da bi im cilj bio nadzirati palestinski otpor, a ne zaštititi Palestince od izraelskog režima, vraćajući ih u kavez i postupno uništavanje.
– Neki prijedlozi nastoje obnoviti proces normalizacije izraelskog režima i iluziju iz Osla. Oslo 2.0 nije odgovor.
– Donald Trump otvoreno predlaže američku okupaciju i etničko čišćenje Gaze.
– Sam izraelski režim zagovara proxy okupaciju uz pomoć arapskih režima koji s njim surađuju.

Sve to ne bi okončalo genocid i aparthejd, nego ih učvrstilo.

Opcije UN-a

Sredinom rujna istječe rok što ga je prošle godine dala Glavna skupština za izraelsko poštivanje naloga MSP-a i UNGA-e, pod prijetnjom „daljnjih mjera“. Zapadne diplomacije pokušavaju spriječiti povećanje odgovornosti Izraela tako da guraju priznavanje Palestine ili oživljavanje „dvije države“ kao političkog procesa koji opet normalizira Izrael i maskira nastavak zločina.

UN, naravno, snosi veliku odgovornost za ovaj genocid. Herojski su pali mnogi djelatnici UNRWA-e, mnogi zajedno s obiteljima. Međunarodni sud pravde donio je povijesne odluke unatoč ogromnom pritisku. Posebni izvjestitelji poput Francesce Albanese izloženi su kampanjama blaćenja, prijetnjama smrću i američkim sankcijama samo zato što govore istinu. Ali političko vodstvo UN-a – uključujući glavnog tajnika i visoke povjerenike – katastrofalno je zakazalo.

„Uniting for Peace“ pruža priliku da se taj brod ispravi i spasi ugled UN-a od smrtonosnog udarca još jednog genocida u njegovom mandatu.

Scenariji u Vijeću sigurnosti

Pod Poglavljem 7 Povelje UN-a, Vijeće sigurnosti može rasporediti oružane snage. Ali zbog veta SAD-a, UK-a i Francuske, postoje samo dva ishoda: ili mandat po volji SAD-a (na štetu Palestinaca), ili američki veto. Dakle, Vijeće sigurnosti nije put do pravde.

Uniting for Peace u UNGA-i

Kada Vijeće sigurnosti ne može djelovati, UNGA može. Postoje presedani – najpoznatiji je UNEF u Sinaju 1956.

Rezolucija UNGA-e donesena pod „Uniting for Peace“ mogla bi:

1. Pozvati države na sankcije i vojni embargo protiv izraelskog režima.
   
2. Odbaciti vjerodajnice Izraela, kao u slučaju Južne Afrike.
   
3. Uspostaviti kazneni tribunal za izraelske zločine.
   
4. Aktivirati mehanizme UN-a protiv apartheida.
   
5. Mandatirati oružane, multinacionalne zaštitne snage UN-a u Gazi i na Zapadnoj obali, uz pristanak Države Palestine.

Sve to može biti usvojeno dvotrećinskom većinom. Palestina je već zatražila intervenciju, pa nije potrebna odluka Vijeća sigurnosti. Izrael nema pravni temelj da to spriječi, jer nema nikakva prava ni suverenitet nad Gazom i Zapadnom obalom.

Proces je jasan: veto u Vijeću sigurnosti, sazivanje izvanredne sjednice UNGA-e, prijedlog rezolucije u dogovoru s Palestinom, izglasavanje dvotrećinskom većinom, prikupljanje trupa uz dogovor s Palestinom, raspoređivanje misije.

Naravno, SAD i Izrael će vršiti pritisak, ucjenjivati i prijetiti državama. Globalna većina i civilno društvo moraju ostati postojani i zahtijevati zaštitu Palestinaca od genocida.

Zaključak

Suočeni s povijesnim zločinima koji prijete opstanku naroda i samom temelju međunarodnog prava, svako raspoloživo sredstvo mora biti iskorišteno. Svijet to još nije učinio – mora pokušati, i to odmah.

Nismo naivni, kažu iz Mondoweissa: uspjeh nije zajamčen. Ali neuspjeh je siguran ako ne pokušamo, dodaju.

A vrijeme istječe. Genocid i glad u Gazi bjesne, izraelska vojska širi napade i na Zapadnu obalu. Dana 18. rujna istječe jednogodišnji rok što ga je UNGA dala Izraelu da se povinuje zahtjevima ili se suoči s „daljnjim mjerama“. Vrijeme za djelovanje je sada.