Foreign Policy: Putinova invazija jedan je od najvećih promašaja u političkoj povijesti

Europa se, tiše nego što se to često prikazuje, pretvorila u važan strateški faktor sukoba. Umjesto da poklekne pred Rusijom, počela je uzvraćati. Neki europski dužnosnici otvoreno govore kako se kontinent mora ozbiljno pripremati i za mogućnost otvorenog rata.

- Svaka raketa i dron koji pogode Ukrajinu samo jačaju našu odlučnost, poručila je britanska ministrica unutarnjih poslova Yvette Cooper tijekom posjeta Kijevu. ‘Putin misli da može nadživjeti Ujedinjeno Kraljevstvo i naše saveznike. Grdno se vara‘.

Sve više hibridnih operacija

Slične poruke posljednjih tjedana stižu iz brojnih europskih prijestolnica. Uvode se nove sankcije, traže se agresivnije obavještajne operacije i jača sigurnosna suradnja. Sve to Europa poduzima bez čvrstog jamstva da će SAD dugoročno ostati jednako angažiran.

Nizozemske obavještajne službe u izvješću pod naslovom ‘Između rata i mira‘ upozorile su da se Rusija priprema za mogući sukob s NATO-om te testira spremnost Zapada na eskalaciju.

Spominju se podmetanja požara, paketi-bombe, sabotaže zračnog prometa i oštećivanje podmorskih kabela.

Nova šefica britanskog MI6, Blaise Metreweli, upozorila je da Moskva djeluje u ‘sivoj zoni‘, tik ispod praga otvorenog rata, dronovima koji nadlijeću baze, sabotažama i operacijama koje financira država. Cilj je, kaže, zastrašiti i destabilizirati, ali odgovor mora biti koordiniran i odlučan.

London je to potvrdio sa gotovo 300 novih sankcija usmjerenih protiv pojedinaca, tvrtki i brodova koji sudjeluju u transportu ruske nafte i plina, uključujući takozvanu ‘flotu iz sjene‘. Na udaru su se našle i kompanije, među njima i kineske, koje Rusiji isporučuju vojnu ili robu dvojne namjene.

Njemačka, koja je prije 2022. često bila suzdržana prema Moskvi, sada otvoreno govori o prijetnji hibridnog rata. Šef njemačke obavještajne službe BND Martin Jaeger poručio je da se služba mora ‘operativno ojačati‘. Prema pisanju Bloomberga, Berlin je već pripremio plan za suzbijanje ruskih hibridnih operacija, uz upozorenje da bi takve aktivnosti mogle biti i priprema za širi vojni sukob.

Rusija učvrstila percepciju agresora

Putin je još 24. veljače 2022., najavljujući invaziju, zaprijetio da će Rusija ‘odmah odgovoriti‘ svakome tko joj stane na put, uz posljedice kakve ‘nikad u povijesti nisu viđene‘. No, nuklearne prijetnje nisu zaustavile zapadnu potporu Ukrajini. Nakon toga Moskva je pojačala hibridni rat protiv Europe. Prema studiji Sveučilišta u Leidenu, broj takvih prikrivenih napada porastao je s 13 u 2023. na 44 u 2024. godini.

Estonska obavještajna služba upozorila je da je Kremlj, svjestan kako bez slabljenja zapadne potpore ne može slomiti Ukrajinu, svjesno podigao ulog sabotažama diljem Zapada. No, procjena iz Tallinna glasi - taj se plan Moskvi obio o glavu. Umjesto strateške prednosti, Rusija je dodatno učvrstila percepciju da je agresor.

Europa je prvo protjerala ruske obavještajce, njih oko 600, prema podacima konzultantske kuće Globsec. Moskva je potom, tvrdi isto izvješće, posegnula za ‘spojem špijuna i kriminalaca‘, regrutirajući operativce putem interneta. Više od trećine identificiranih sudionika imalo je kriminalnu prošlost.

U posljednjim mjesecima europske su zemlje počele konkretnije uzvraćati. Francuska, Njemačka, Finska i Danska zaplijenile su brodove povezane s ruskom ‘flotom iz sjene‘. U Poljskoj, Rumunjskoj i Litvi uhićeni su osumnjičeni saboteri, a spriječene su i pošiljke zapaljivih paketa. Čak su i ruski sateliti, prema navodima Financial Timesa koje prenosi Jutarnji list, identificirani kao potencijalna prijetnja europskim komunikacijama u svemiru.

Visoka cijena rata za Rusiju

U međuvremenu, rat u Ukrajini i dalje traje, ali cijena za Rusiju raste. Procjenjuje se da su ruski gubici blizu 1,3 milijuna mrtvih i ranjenih. Prihodi od nafte pali su 24 posto prošle godine, a državni proračun iz suficita 2021. skliznuo je u deficit veći od 70 milijardi dolara.

Rat koji ulazi u petu godinu postao je studija nenamjernih posljedica. Putin je želio izbrisati neprijateljski nastrojenu državu sa svojih granica, a dobio je generacije Ukrajinaca duboko neprijateljski raspoloženih prema Rusiji. Pokušao je pokoriti Europu pritiskom i sabotažama, a probudio je novi val jedinstva i obrambene odlučnosti.

Estonci, koji Rusiju poznaju iz neposredne blizine, to sažimaju jasno: svaka sabotaža, svaki čin vandalizma i agresije samo dodatno učvršćuje Zapad protiv Moskve.

Ako postoji povijesna kategorija političkih promašaja, onda bi Putinova invazija na Ukrajinu u njoj zauzimala jedno od vodećih mjesta, zaključuje Foreign Policy.