FOTO, VIDEO / Gotov prvi krug razgovora u Washingtonu. WSJ: Europa sprema poslijeratni plan za oslobađanje Hormuza bez SAD-a

Daniel Ella, izraelski zapovjednik koji na terenu vodi bataljun odgovoran za ubojstvo petogodišnje Hind Rajab, danas je ranjen u Libanonu, objavio je Dyab Abou Jahjah, glavni direktor Zaklade Hind Rajab (HRF), u objavi na X-u.

HRF, osnovan 2024. godine, okupio je odvjetnike i aktiviste iz cijelog svijeta kako bi pripremili slučajeve protiv izraelskih vojnika na temelju sadržaja koji su sami vojnici dijelili na društvenim mrežama, javlja Al Jazeera.

Jahjah je rekao da je HRF sa sjedištem u Belgiji podnio prijavu protiv zapovjednika Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu.

Izraelska vojska nije komentirala ovu tvrdnju, ali je prije kratkog vremena objavila na X-u da istražuje ozljeđivanje časnika tijekom “operativne aktivnosti u južnom Libanonu”.

Časnik je evakuiran radi pružanja liječničke pomoći, priopćila je vojska, bez dodatnih detalja.

Europske zemlje sastavljaju poslijeratni plan za široku koaliciju država, bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se omogućio slobodan prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, izvještava Wall Street Journal pozivajući se na neimenovane dužnosnike.

Dok su Izrael i Libanon ranije vodili diplomatske razgovore u Washingtonu, libanonsko ministarstvo zdravstva objavilo je da je u zemlji ubijeno još desetci ljudi, javlja Sky.

Broj poginulih od početka rata 2. ožujka sada iznosi 2.124, što je povećanje od 35 u odnosu na jučer, navelo je ministarstvo u najnovijem izvješću.

Ta brojka uključuje 168 djece.

Također je priopćeno da je od početka sukoba ranjeno 6.921 osoba, što je povećanje od 159 u odnosu na jučer.

Tridesetodnevno izuzeće od sankcija na iransku naftu – uvedeno prošlog mjeseca kako bi se ublažio pritisak na globalnu opskrbu energijom – istječe ovog vikenda.

No, dok SAD blokira ključni plovni put kroz Hormuški tjesnac, kojim se u normalnim okolnostima transportira petina svjetske nafte i ukapljenog plina, Ministarstvo financija potvrdilo je da izuzeće neće biti produljeno.

Izuzeće, izdano 20. ožujka, omogućilo je da oko 140 milijuna barela nafte stigne na globalna tržišta, rekao je prošlog mjeseca ministar financija Scott Bessent, javlja Sky News.

To izuzeće istječe 19. travnja.

Evo što je Ministarstvo financija objavilo u cijelosti:

"Ministarstvo financija agresivno djeluje kroz ‘Economic Fury’, održavajući maksimalni pritisak na Iran. Financijske institucije trebaju biti svjesne da odjel koristi puni raspon dostupnih alata i ovlasti te je spreman uvesti sekundarne sankcije protiv stranih financijskih institucija koje nastave podržavati iranske aktivnosti. Kratkoročno odobrenje koje je dopuštalo prodaju iranske nafte koja je već bila na moru istječe za nekoliko dana i neće biti obnovljeno."

Izrael i Libanon složili su se započeti izravne pregovore u međusobno dogovorenom terminu i na mjestu, nakon razgovora u Washingtonu, priopćio je američki State Department, prenosi Reuters.

Dogovor je postignut nakon trilateralnog sastanka koji su danas organizirale Sjedinjene Američke Države, što bi moglo predstavljati korak prema smanjenju napetosti duž granice.

Strane u izraelsko-libanonskim razgovorima u Washingtonu složile su se da Hezbollah treba biti potpuno razoružan te da Iranu ne smije biti dopušteno da određuje budućnost Libanona.

To navodi NBC News, pozivajući se na dužnosnika američkog State Departmenta.

Na sastanku je također odobren fond od 58,8 milijuna dolara (43 milijuna funti) za nove humanitarne programe koji će pružiti ključnu pomoć raseljenim osobama u Libanonu, rekao je dužnosnik.

Sredstva će biti usmjerena na hranu, vodu, sklonište i hitne potrebe najpogođenijih stanovnika.

Prema lokalnim vlastima, više od milijun libanonskih civila raseljeno je zbog borbi između Izraela i Hezbollaha.

Izraelski veleposlanik u SAD-u, Yechiel Leiter, obratio se novinarima u Washingtonu nakon završetka razgovora s Libanonom, javlja Sky News.

„Danas smo otkrili da smo na istoj strani jednadžbe, i to je najpozitivnija stvar koju smo mogli postići“, rekao je u izjavi.

Strane su tijekom razgovora raspravljale o „jasno definiranom razgraničenju“ između Izraela i Libanona, kaže Leiter.

„Vrlo smo jasno dali do znanja da sigurnost naših civila nije predmet pregovora. To razumije vlada [libanonskog predsjednika] Josepha Aouna.

Ovo je pobjeda razuma, odgovornosti i mira.“

Dodao je da će uskoro biti objavljeno zajedničko priopćenje te da rade na „potpunom“ mirovnom sporazumu.

Napadi se nastavljaju u južnim dijelovima Libanona. To se tijekom dana dodatno intenziviralo. Ljudi su zabrinuti i smatraju da ovo nije kraj. Vjerovali su da će i Libanon biti uključen u primirje dogovoreno s Iranom, no to se nije dogodilo, piše Al Jazeerin dopisnik iz Libanona (Tir), Obaida Hitto.

Eskalacija kojoj svjedočimo posljednjih dana, uoči ovog prvog sastanka diplomata iz Izraela i Libanona, ostavila je stanovništvo s vrlo malo nade u ono što slijedi u narednim danima i tjednima, jer Libanonci žele primirje, ali ga ne vide, dodaje.

Napadi Izraela na civile se nastavljaju – na civile u njihovim domovima i na civilnu infrastrukturu. Danas je pogođena posljednja funkcionalna bolnica na jugu Libanona u Tebninu, pri čemu je pričinjena velika šteta i ozlijeđeno je više osoba. Napadi se nastavljaju duž cijele jugozapadne fronte sve do Plave linije [demarkacijske linije koju je odredio UN].

Od naše lokacije do Plave linije, izraelske trupe nalaze se na libanonskom teritoriju, gdje sustavno okupiraju i uništavaju kuće, infrastrukturu i poljoprivredno zemljište. I to nije ograničeno samo na jugozapad Libanona – događa se diljem tog područja. Sva mjesta i sela u blizini Plave linije pogođena su ovom izraelskom politikom stvaranja tzv. tampon-zone, kaže Hitto.

To dovodi do sljedeće točke: Libanonci žele moći vratiti se svojim domovima. Više od milijun ljudi interno je raseljeno, a 600.000 njih dolazi upravo s juga Libanona.

Ako ne bude primirja i dogovora s Izraelom, bit će izuzetno teško da se ti ljudi vrate svojim domovima, zaključuje.

Najmanje šest osoba ubijeno je u izraelskim napadima u Libanonu u utorak, prema navodima Nacionalne novinske agencije, uključujući troje članova iste obitelji u Sahmaru u zapadnoj dolini Bekaa, gdje je niz zračnih napada pogodio grad i uništio više od 10 kuća.

Još tri osobe poginule su u izraelskim napadima u okrugu Sidon na jugu Libanona.

Američki državni tajnik Marco Rubio u utorak je u Washingtonu ugostio rijedak sastanak izraelskih i libanonskih izaslanika, izrazivši nadu da će dvije zemlje dogovoriti okvir za mirovni proces, čak i dok Izrael inzistira na ratu protiv Hezbolaha.

Dvije zemlje ušle su u svoje prve izravne pregovore od 1983. s oprečnim ciljevima. Sastanak je rijedak susret predstavnika vlada koje su tehnički u ratnom stanju od osnutka Izraela 1948. godine.

Rubio je otvorio sastanak između izraelskog veleposlanika Yechiela Leitera i libanonske veleposlanice Nade Hamadeh Moawad, rekavši da se nada trajnom okončanju sukoba.

Savjetnik State Departmenta Michael Needham, američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz i američki veleposlanik u Libanonu Michel Issa također su sudjelovali u razgovorima.

Izrael je isključio raspravu o prekidu vatre i zahtijevao da Bejrut razoruža militantnu skupinu Hezbolah.

Iran pak tvrdi da izraelska kampanja protiv Hezbolaha u Libanonu mora biti uključena u svaki sporazum o okončanju šireg rata, što komplicira pregovore kojima posreduje Pakistan.

Sastanak se održava u kritičnom trenutku krize na Bliskom istoku, tjedan dana nakon početka krhkog primirja između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana.

Rat, koji je započeo američko-izraelskim napadima na Iran 28. veljače, doveo je do najvećeg poremećaja u opskrbi naftom u povijesti, povećavajući pritisak na Trumpa da pronađe rješenje sukoba.

Libanon traži prekid vatre

Libanonski predsjednik Joseph Aoun objavio je na platformi X kako se nada da će sastanak "označiti početak okončanja patnje libanonskog naroda općenito, a posebno onog na jugu zemlje".

Libanonska vlada pozvala je na pregovore s Izraelom unatoč prigovorima Hezbolaha, što odražava pogoršanje napetosti između šijitske muslimanske skupine i njezinih protivnika.

Hezbolah je 2. ožujka otvorio vatru u znak podrške Teheranu, što je izazvalo izraelsku ofenzivu u kojoj je ubijeno više od 2.000 ljudi, a 1,2 milijuna ih je prisiljeno napustiti svoje domove.

Libanonski dužnosnici rekli su da samo Moawad ima ovlasti raspravljati o primirju, dok je glasnogovornik izraelske vlade Shosh Bedrosian rekao da Izrael neće raspravljati o prekidu vatre.

Izraelski šef diplomacije Gideon Saar rekao je da će se razgovori usredotočiti na razoružanje Hezbolaha, što se, kako kaže, mora dogoditi prije potpisivanja bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Rekao je da je Hezbolah problem za sigurnost Izraela i suverenitet Libanona koji se mora riješiti kako bi se odnosi premjestili u drugu fazu. "Želimo postići mir i normalizaciju odnosa", rekao je.

Libanonska država nastoji mirno razoružati Hezbolah od rata između skupine i Izraela 2024. Svaki potez Libanona da ga razoruža silom riskira izazivanje sukoba u zemlji razorenoj građanskim ratom.

Sadašnja vlada zabranila je vojno krilo Hezbolaha nakon što je prošlog mjeseca otvorilo vatru na Izrael.