Spavaju četiri sata i puni su energije: Znanost otkriva kako je to moguće i zašto su ovi ljudi posebni

Ipak, za mali dio populacije to nije problem. Oni imaju svojevrsnu skrivenu „supermoć“, a mnogi toga nisu ni svjesni.

Vjerovali ili ne, između jedan i tri posto ljudi ne treba osam sati sna kao većini. Takozvani „kratki spavači“ mogu funkcionirati potpuno normalno sa svega četiri do šest sati sna.

A ono što dodatno intrigira jest činjenica da znanstvenici počinju razumijevati zašto je to tako. Još važnije, postavlja se pitanje bi li jednog dana i ostali mogli razviti tu sposobnost. Drugim riječima, možda će u budućnosti četiri sata sna zaista biti dovoljna, prenosi Nova.rs.

Tko su ti "ljudi sa supermoćima"

Prirodno kratko spavanje nije stvar navike, discipline ili načina života. Riječ je o biološkoj osobini. Tijekom posljednja dva desetljeća istraživači su identificirali skupinu gena koji omogućuju nekim ljudima da spavaju znatno kraće, a da pritom ostanu potpuno zdravi.

Jedan od prvih tragova bio je gen DEC2, koji utječe na razinu oreksina, kemikalije u mozgu koja potiče budnost. Dok manjak oreksina može izazvati narkolepsiju, „kratki spavači“ ga proizvode više, što im omogućuje da ostanu budni i fokusirani uz manje sna.

Eksperimenti na miševima pokazali su da oni s ovom mutacijom spavaju kraće, ali bez uobičajenih posljedica nedostatka sna. Do danas je najmanje sedam gena povezano s ovom pojavom, a rezultati su uvijek isti – kraći san bez očitih negativnih učinaka.

Prema riječima neurologa i stručnjaka za san, profesora Guya Leschzinera, sve što znamo upućuje na to da je ova osobina u potpunosti genetska. Takvi se ljudi rijetko javljaju liječnicima jer ne osjećaju da imaju problem, a često ni ne znaju da su drugačiji.

Možemo li postati „kratki spavači“

Iako su prirodni „kratki spavači“ rijetkost, znanost koja ih proučava napreduje velikom brzinom. To otvara radikalno pitanje – bismo li jednog dana mogli „programirati“ organizam da mu treba manje sna?

Tu na scenu stupa CRISPR, tehnologija za uređivanje gena koja omogućuje izuzetno precizne izmjene DNK. Ona funkcionira poput programiranih škara koje mogu izrezati točno određeni dio genoma, a zatim omogućiti njegovo mijenjanje ili popravak.

Za sada se CRISPR najčešće koristi u liječenju genetskih bolesti, ali mnogi znanstvenici vjeruju da bi se u budućnosti mogao koristiti i za unapređenje ljudskih sposobnosti, uključujući i san.

Na jednoj konferenciji stručnjaci su istaknuli da već postoje ljudi kojima su dovoljna tri ili četiri sata sna i da oni nisu iscrpljeni, već potpuno funkcionalni. Ideja da bi svi mogli imati takvu sposobnost više ne zvuči kao znanstvena fantastika.

Ipak, to nije jednostavno

Iako je teorijski moguće, promjena genetike kako bi netko postao „kratki spavač“ nije jednostavan zadatak. Ne radi se o jednom genu, već o kompleksnoj kombinaciji više njih.

Osim toga, postavlja se i društveno pitanje. Kada bismo svi imali dodatna tri ili četiri sata budnog vremena dnevno, kako bismo ih koristili? Bi li to značilo više rada ili više slobodnog vremena?

Jednokratna promjena

Jedna od prednosti genetske terapije jest to što bi, za razliku od lijekova, mogla biti trajna. Umjesto svakodnevne terapije, bilo bi dovoljno jedno „podešavanje“.

Za sada ideja da se ljudima „skrati“ potreba za snom ostaje u domeni teorije. Ipak, istraživanja napreduju, a tehnologija se ubrzano razvija.

Po prvi put znanstvenici ozbiljno razmatraju mogućnost da jednog dana četiri sata sna zaista budu dovoljna za normalno funkcioniranje. Ne danas, možda ne ni sutra, ali u ne tako dalekoj budućnosti.