Iran tvrdi da naplaćuje naknade za "navigacijske usluge”, a ne prolazne pristojbe za Hormuški tjesnac

"Usluge koje se pružaju – navigacijske usluge, uz mjere potrebne za zaštitu okoliša Hormuškog tjesnaca, Perzijskog zaljeva i Omanskog mora – zahtijevaju naplatu određenih naknada”, rekao je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei na redovitoj konferenciji za medije.

Dodao je da Iran "ne nastoji naplaćivati prolazne pristojbe”, javlja Euronews.

Iran je prošlog tjedna objavio kartu kojom polaže regulatornu kontrolu nad dijelom Hormuškog tjesnaca koji duboko zadire u teritorijalne vode Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana, što je potaknulo pet zaljevskih država da preko Međunarodne pomorske organizacije (IMO) službeno upozore brodarske kompanije da ne poštuju te zahtjeve.

Koji dio Perzijskog zaljeva kontrolira Iran

U objavi na platformi X, iranska Uprava za tjesnace Perzijskog zaljeva definirala je svoje navodno područje upravljanja kao zonu koja se proteže od Kuh-e Mubaraka u Iranu do južno od Fujairaha u UAE-u na istočnom ulazu u tjesnac, te od kraja otoka Qeshm u Iranu do Umm al-Quwaina u UAE-u na zapadnom ulazu.

To područje obuhvaća vode koje UAE i Oman smatraju vlastitim suverenim teritorijem. Prema iranskim pravilima, svi brodovi koji prolaze tom zonom morali bi prethodno dobiti odobrenje iranske Uprave za tjesnace Perzijskog zaljeva.

Bahrein, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i UAE poslali su zajedničko pismo IMO-u u kojem upozoravaju trgovačke i komercijalne brodove da ne surađuju s iranskom upravom niti koriste rutu koju je odredio Iran. Pismo je distribuirano svim članicama IMO-a.

Zatvoreni tjesnac donio veće cijene nafte i plina

SAD i Iran već su mjesecima u sukobu oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji u mirnodopskim uvjetima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i plinom.

Iran je praktički zatvorio taj ključni plovni put u prvim danima rata, a SAD su sredinom travnja odgovorile vlastitom blokadom iranskih luka.

Zatvaranje tjesnaca stvorilo je dodatni pritisak na administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa jer su cijene nafte i goriva snažno porasle uoči važnih izbora na sredini mandata, dok su istodobno pogođeni i američki saveznici u Perzijskom zaljevu koji preko tog plovnog puta izvoze naftu i plin.

EU zbog cijena energenata snizila prognozu rasta

Europska komisija prošlog je četvrtka smanjila prognozu gospodarskog rasta europskog gospodarstva za 2026. godinu, upozorivši da sukob na Bliskom istoku i rast cijena energenata ozbiljno pogoršavaju gospodarske izglede Europe.

Prema novim procjenama, gospodarstvo EU-a trebalo bi porasti za 1,1 posto, umjesto ranije predviđenih 1,4 posto, dok je prognoza za europodručje dodatno smanjena na 0,9 posto.

Komisija je u izvješću upozorila da poremećaji na globalnom energetskom tržištu, uzrokovani eskalacijom napetosti oko Hormuškog tjesnaca, značajno pogoršavaju gospodarske izglede Europe.