Oglas

"AMORTIZERI VRIŠTE"

Mnogi više voze lijevom trakom autoceste. "Desna je užasna, čuvam auto i sebe." Evo što kažu u HAC-u

author
Miroslav Filipović
24. svi. 2026. 17:11
05.07.2025., Jezevo - Na autoputu A3 normalna gustoca promata. Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Nikola Čutuk/PIXSELL/ilustracija

Nedavno nam se jedan čitatelj požalio na loše stanje kolnika na pojedinim dionicama autoceste A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, a njegove tvrdnje potvrdilo je još nekoliko vozača s kojima smo razgovarali.

Oglas

Čitatelj koji često vozi autocestom A3 kaže kako je na pojedinim dijelovima, naročito iza Novske te od Nove Gradiške do Slavonskog Broda, kolnik desne prometne trake "već godinama loš, izrovan i opasan za vožnju ne samo najvećom dozvoljenom brzinom od 130 kilometara na sat, nego i manjim brzinama".

"Desna traka je užasna. Tamo ne smijem voziti brže od 60-70 na sat ako želim sačuvati auto, a i sebe", kaže.

"Radije ću platiti kaznu nego popravak"

Napominje kako to njega i druge vozače naprosto "tjera" u lijevu prometnu traku koju onda ne koriste za pretjecanje, čemu inače služi, nego za 'redovnu' vožnju što je, pak, kažnjivo prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

"Ako nije gužva, na nekim dijelovima A3 od Novske prema Slavonskom Brodu ponekad vozim lijevom trakom i po desetak kilometara. Znam da nije dozvoljeno, ne radim to iz bahatosti, ali amortizeri mi 'vrište' u desnoj traci koliko se auto trese. Radije ću platiti kaznu nego popravak automobila. Pitam se zašto plaćam punu cijenu cestarine kad dobar dio puta moram voziti 60 na sat, k'o kroz selo", kaže.

Prekršaj 'težak' 260 eura

Na autocestama u Hrvatskoj dvije su prometne trake u svakom smjeru te jedna zaustavna. Desna traka je ona 'glavna' za redovno kretanje vozila, a lijeva je namijenjena isključivo za pretjecanje drugih vozila.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 142. kaže da se na autocestama vozila moraju kretati desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni te da vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Drugim riječima, nije dozvoljena stalna vožnja lijevom trakom, a vozilo se nakon pretjecanja mora vratiti u desnu traku. Za kršenje toga propisana je i novčana kazna u iznosu od 260 eura.

"Zar nema nekoga da to popravi?"

Neki sugovornici kažu nam da je slično i na nekim dionicima autocesta A1 i A6, naročito od Karlovca prema Zagrebu, a i na A4 na dijelu iza Svete Helene u smjeru Varaždina.

"Automobil podrhtava čak i kada smanjim brzinu ispod 100 kilometara na sat. Nije opasno samo za vozilo, nego i za promet. Jasno mi je da je to od kamiona koji voze isključivo desnom trakom, ali zar nema nekoga da to popravi? Ne služe li autoceste da se vozi brže, a i sigurnije nego na običnim cestama", pita se jedan vozač koji često vozi iz Zagreba u Varaždin i natrag.

27.04.2018., Popovaca -  U prometnoj nesreci na autocesti A3 izmedju Popovace i Kutine uslijed slijetanja vozila s ceste, jedna osoba je poginula, a dvije su ozlijedjene, te prevezene u sisacku Opcu bolnicu. Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Nikola Čutuk/PIXSELL/ilustracija

U Hrvatskim autocestama (HAC) potvrđuju nam da problem postoji.

"Na starijim i prometno opterećenijim dionicama, osobito u desnoj prometnoj traci kojom se pretežno odvija teretni promet, mogu se pojaviti kolotrazi, neravnine, oštećenja habajućeg sloja i lokalne deformacije kolničke konstrukcije. Takva oštećenja najčešće su posljedica kombinacije prometnog opterećenja, udjela teških vozila, starosti kolnika, ranijih zahvata održavanja, klimatskih utjecaja, smrzavanja i odmrzavanja te stanja podloge", kažu.

U planu sanacija 100 kilometara kolnika na A3

U HAC-u su potvrdno su odgovorili i na pitanje planiraju li popravak na dionicama koje su spomenuli naši sugovornici.

"Tijekom naredne tri godine planiramo sanaciju dodatnih približno 100 kilometara kolnika na A3, koje uključuju i zone koje spominje vaš čitatelj te dodatnih približno 50 kilometara kolnika na A6, na oba pravca autoceste", rekli su nam pripomenuvši kako se skoro 80 posto sredstava koja se godišnje ulažu u izvanredno održavanje odnosi na sanaciju kolnika.

11.04.2023., Zagreb - Zbog radova na obilaznici izmedu cvora Jakusevac i cvora Kosnica nije moguce spajanje na autocestu kod Velikog polja. Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
Slaven Branislav Babić/PIXSELL/ilustracija

HAC: Uskoro ćemo sanirati kolnik na ovim dionicama...

U HAC-u su nam rekli i na kojim dionicama autocesta pripremaju sanaciju kolnika.

"Uskoro počinje sanacija kolnika na A3 od 166. do 190. kilometra lijevo, od čvora Lužani do čvora Nova Gradiška u smjeru Zagreba, u duljini od 24 kilometra. U četvrtom kvartalu ove godine planira se pokretanje javne nabave za cjelovitu sanaciju kolnika od Slavonskog Broda prema Lipovcu u duljini od 30 kilometara procijenjene vrijednosti 15,6 milijuna eura.

Na zapadnom dijelu A3 započela je sanacija kolnika od graničnog prijelaza Bregana do čvora Jankomir, u oba smjera, skoro 30 kilometara trase. Potpisan je ugovor za izgradnju treće trake između čvorova Jankomir i Lučko, u ukupnoj duljini od oko 10 kilometara za oba smjera u sklopu koje će biti saniran postojeći kolnik.

Na autocesti A6 Bosiljevo – Rijeka dovršavaju se radovi sanacije oba kolnika od Kikovice do Orehovice, u duljini dvaput po 9,5 kilometara. Planira se i cjelovita sanacija prioritetnih dijelova kolnika na dionicama Ravna Gora – Oštrovica u oba smjera.

Na autocesti A4 Zagreb – Goričan ugovorena je i započela sanacija kolnika od 37. do 39, kilometra lijevo i desno, od 45. do 56. kilometra lijevo te od 47. do 56. kilometra desno.

Na autocesti A1 Zagreb – Karlovac planira se projekt rekonstrukcije i dogradnje dionice na tri prometna traka, u sklopu kojeg će biti obnovljen i postojeći kolnik."

Puno toga utječe na oštećenja na kolniku

HAC smo upitali zašto oštećenja o kojima govore naši sugovornici nema duž svih desnih prometnih traka autocesta, nego samo na pojedinim trasama, ako je glavni uzrok teretni promet. Ondje kažu da pojava kolotraga, neravnina i deformacija ne ovisi samo o kamionskom prometu.

"Na stanje kolnika utječu i starost kolničke konstrukcije, intenzitet i struktura prometa, geometrija trase, uzdužni nagibi, stanje podloge, odvodnja, klimatski utjecaji, raniji zahvati održavanja te faza životnog vijeka asfaltnog zastora. Zato se oštećenja ne pojavljuju jednako i istodobno na svim dijelovima desnih prometnih traka, iako su one izložene teretnom prometu."

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama