Čini se da ovog ljeta svakog dana čitamo nove naslove o turistima koji se loše ponašaju na svojim putovanjima. Prošli tjedan svijet je obišla vijest o dvoje pijanih Amerikanaca koji su se ušuljali u zatvoreni dio Eiffelovog tornja i tamo prespavali svoje pijanstvo. Tjedan ranije, u Italiji je uhićena Francuskinja nakon što je urezala srce i svoje inicijale u slavni kosi toranj u Pisi. Tinejdžer iz Kanade prošlog mjeseca oštetio je 1.200 godina star hram u Japanu, a prije toga smo čitali o muškarcu iz Bristola koji je urezao dva imena u rimski Kolosej, da bi poslije toga policiji izjavio kako "nije znao da je arena toliko stara." Tko može zaboraviti Njemicu koja je upala na performans u svetom hramu na Baliju i u potpunosti se razgolitila - nakon što je pobjegla iz nekoliko hotela prije nego je platila račun?
Čini se da je cijeli svijet zaboravio pravila ponašanja u gostima. Međutim, iako se čini da je upravo ovo ljeto loših turista, moguće je da se zapravo radi o poprilično neugodnoj istini: ljudi su se oduvijek loše ponašali na putovanjima, piše BBC.
Od Pompeja do egipatskih piramida, neka od najvećih čuda svijeta nose ožiljke stotinama godina starih grafita koje su ostavili turisti iz prošlosti. Nije tajna da su “najveći” putnici u povijesti – poput Christophera Columba ili Hernana Cortesa – ujedno i među najgorima. Profesorica turizma na sveučilištu Greenwich u Londonu Lauren A. Siegel kaže da je u 18. i 19. stoljeću bilo potpuno normalno da britanski aristokrati putuju Europom kako bi vrijeđali i omalovažavali ljude i mjesta koja su posjećivali.
Ono što je ovog ljeta drugačije jest činjenica da sve više čitamo o nekulturnim putnicima. To bi zapravo mogla biti dobra stvar. Svaki novi izvještaj o neugodnom, ignorantskom ili jednostavno bezobraznom ponašanju pojačava bijes javnosti, što može dovesti do posljedica za loše turiste.
U doba povećane svijesti o privilegiranosti i načinu na koji se ponašamo prema ljudima iz kultura drugačijih od naše, ovaj fokus na razmaženo i grubijansko ponašanje čini se kao prirodni nastavak drugih društvenih pokreta. Ipak, stručnjaci kažu da postoji kombinacija faktora koja izaziva nekulturno ponašanje turista, ali i pozornost koju mu pridajemo.
Sve radi malo pozornosti…
Siegel kaže da se putnici danas, za razliku od turista iz prošlosti, “natječu” za pozornost na društvenim mrežama.
“Ljudi se ponašaju sve ekstremnije kako bi dobili pozornost na Instagramu ili TikToku,” naglašava ona. Ironično je da se upravo preko društvenih mreža takve ljude najviše i proziva zbog nepristojnog ponašanja.
David Beirman, suradnik na Tehnološkom fakultetu u Sydneyju, govori kako je 2019. u inozemstvo putovalo gotovo 1.5 milijardu ljudi. Putovanja sada ponovno dosižu rekordne razine nakon pada tijekom pandemije, a on kaže da je neizbježno kako će neki turisti misliti “da je cool potpuno gol pozirati ispred hrama na Baliju, opiti se na islamskim svetištima ili plesati ispred nacističkih koncentracijskih logora.”
Osvetnička putovanja
Voditeljica podcasta How Can I Help, Gail Saltz, kaže da u svemu vidi i druge faktore, uključujući ono što ona zove “osvetnička putovanja” nakon godina straha i zatvaranja izazvanih pandemijom.
“Ljudi imaju osjećaj da je pošteno da sada mogu raditi sve što nisu mogli raditi tijekom pandemije, i da u tome slobodno mogu pretjerati,” govori ona. “Dođu nekamo s idejom da su strane zemlje zapravo velika igrališta i da tamo mogu raditi što god žele.”
Saltz nije iznenađena zbog tolikog broja ljudi koji urezuju svoja imena na antičke spomenike: “Oni vjeruju da im je to prilika da ih se nikad ne zaboravi.”
Ipak, sramotne naslovnice koje smo gledali ovoga ljeta prilika su za promjenu. Svaki novi incident podsjeća nas da je putovanje u inozemstvo zapravo – privilegija.
Jesu li potrebne oštrije mjere?
Nigdje se to nije pokazalo toliko jasno kao nedavno na Havajima. Najsmrtonosniji požari u modernoj povijesti SAD-a uništili su dijelove Mauija – jedne od najpopularnijih turističkih destinacija u zemlji – a tisuće turista nastavilo je dolaziti na Havaje. Jedan lokalni stanovnik za BBC je izjavio da turisti “plivaju u istim onim vodama u kojima su naši ljudi prije tri dana umirali.”
Privilegije za sobom povlače odgovornost i trebali bismo se nadati da će javnost jednako burno reagirati na ideju turista koji se žale što više ne mogu ići na atrakcije u uništenom havajskom gradu Lahaini kao što su to učinili kada su vidjeli fotografije turista koji svoje bose noge stavlja nekome drugome na glavu.
Ono što je kod putovanja divno jest da čuda svijeta postaju još čudesnija jednom kada ih vidimo uživo. Više nam je stalo do onoga što poznajemo i veće su šanse da ćemo takva mjesta željeti zaštititi – ili barem da ih nećemo željeti uništiti.
Nekoliko svjetskih destinacija počelo je poduzimati korake kako bi promovirali upravo tu ideju. Turistička žarišta poput Balija ili Islanda sada od turista traže da obećaju kako će poštovati njihovu kulturu i prirodu. Palau od posjetitelja zahtijeva da pri dolasku potpišu ekološka jamstva. Turisti u Australiji više se ne mogu penjati na Uluru jer je zemlja prepoznala da se radi o svetom mjestu za Aboridžine. Također, Amsterdam je nedavno pokrenuo kampanju u kojoj pijanim Britancima govori da ne dolaze u grad.
Siegel pozdravlja takve oštrije mjere, ali i kaže da vidi sve veću svijest o problemu među samim turistima.
Spominje novi trend na društvenim medijima, nazvan “Instagram vs. stvarnost” (Instagram vs Reality) gdje ljudi objavljuju fotografije kaosa i gužve na poznatim turističkim destinacijama koji se često ne mogu vidjeti na savršeno odabranim fotografijama i videima influencera.
Svaki put kada takvo nešto vidimo, naša svjetska blaga postat će sigurnija no prije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!