"Loši dečki" koji bi mogli poremetiti samit EU-a: Ovi čelnici spremaju veto

Razlika je u tome što ovaj put nisu samo „uobičajeni sumnjivci” ti koji prijete da će ubaciti klipove u dobro podmazani stroj Bruxellesa, koji inače nastoji sve podrediti postizanju konsenzusa. Od načina korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine do preispitivanja klimatskih ciljeva EU-a, dnevni red prepun je mogućih točaka sukoba.

Evo pregleda čelnika koji bruse laktove i spremaju se na veto, donosi POLITICO.

Slovački premijer Robert Fico

Slovački „snažni čovjek” već je najavio da će pokušati poremetiti summit u četvrtak, objavivši na X-u da ga „ne zanima baviti se novim paketima sankcija” protiv Rusije ako EU ne pronađe plan za pomoć posrnulom slovačkom automobilskom sektoru. Očekuje se da će čelnici na summitu konačno odobriti 19. paket sankcija, najavljen prošlog mjeseca.

Fico je među najproruski nastrojenijim čelnicima u EU-u — posjetio je Moskvu u prosincu prošle i ponovno u svibnju ove godine — te je i ranije izražavao prigovore na sankcije, iako je na kraju uvijek odustajao od prijetnji vetom. Vjerojatno će to učiniti i sada, možda nakon što iznudi neke ustupke za slovačku autoindustriju.

Mađarski premijer Viktor Orbán

„Glavni agitator” EU-a, kao i uvijek, očekuje se da će izazvati pomutnju. Orbán je već ranije blokirao jednoglasnost na summitima, posebno po pitanju financijske i vojne pomoći Ukrajini, prisiljavajući ostale 26 država članica da izdaju zajedničku izjavu bez njegova potpisa. Mogao bi to ponoviti i sada.

Također je više puta govorio protiv plana o zapljeni ruske imovine, tvrdeći da bi to moglo naštetiti odnosima Budimpešte i Moskve. Zbog toga EU pokušava pronaći pravni način da zaobiđe njegov veto — što će, ako uspiju, sigurno razbjesniti tipično borbenog mađarskog čelnika. Orbánov ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó negirao je da će Mađarska blokirati 19. paket sankcija.

Neobično je što će Orbán preskočiti dobar dio summita zbog nacionalnog praznika kojim se obilježava Mađarska revolucija iz 1956. godine. Na summit će stići kasnije tijekom dana (iako će njegova prisutnost i dalje visjeti nad događajem), a u međuvremenu će ga na raspravama zastupati Fico.

Belgijski premijer Bart de Wever

Tko bi pomislio da će se kompromisima opsjednuta Belgija pretvoriti u zemlju koja se suprotstavlja Europskom vijeću? To sigurno nije uloga na koju su Belgijanci navikli. No to je bilo prije nego što su izabrali desničarskog flamanskog nacionalista, političara koji uživa u izazivanju statusa quo, za premijera.

Pitanje koje ga brine prilično je specifično, ali Belgiju pogađa na jedinstven način. EU se zagrijala za dotad nezamislivu ideju da zaplijeni 140 milijardi eura ruske imovine kako bi financirala novi veliki paket pomoći Ukrajini. (Prethodni dogovor bio je da se koristi samo kamata ostvarena na toj imovini.)

Problem za de Wevera je što se većina te imovine nalazi u Belgiji, u briselskom financijskom depozitaru Euroclear. Belgijska vlada zabrinuta je da bi mogla snositi glavni teret Moskvinog pravnog i financijskog uzvrata ako EU „razbije kasicu prasicu”.

Nakon nekoliko dana napetosti, Belgija je signalizirala da neće blokirati odluku, ali želi pravna jamstva da će Unija podijeliti rizike prije nego što stavi potpis na prijedlog.

Slične zabrinutosti, osim Orbána, izrazili su i luksemburški premijer Luc Frieden te Andrej Plenković, posebno zbog pravne složenosti plana.

Njemački kancelar Friedrich Merz

Merz na summit dolazi s jednom glavnom brigom: sudbinom njemačke automobilske industrije.

Uoči posljednjeg summita čelnika u Kopenhagenu, obećao je da će „zabiti štap u kotače” zakonodavnog stroja EU-a, a sada poziva Europsku komisiju da ukine de facto zabranu motora s unutarnjim izgaranjem, potpisavši s Italijom pismo u kojem traži radikalnu reviziju propisa.

Berlin podržavaju Slovačka, Češka, Poljska i Austrija — sve zemlje s jakom automobilsko-dobavljačkom industrijom. Francuska je također otvorena davanju ustupaka proizvođačima automobila u pogledu cilja nulte emisije do 2035., ako njihova vozila budu sadržavala određeni postotak europskih komponenti. Budući da Komisija planira predstaviti reviziju zakona do kraja godine, pitanje je koliko ustupaka Merz može izvući.

Potpuno ukidanje roka 2035. politički je teško, no Merz zagovara „tehnološku neutralnost” — što je zapravo šifra za dopuštanje alternativnih goriva i, u praksi, održavanje motora s unutarnjim izgaranjem u životu i nakon 2035. godine.