MAPA / Ukrajini slijedi iscrpljujuća borba s Rusijom na dvoje fronte: "Situacija se postupno pogoršava"

Ukrajinski glavni zapovjednik Oleksandr Sirskij rekao je u utorak da se gotovo polovica svih borbi na 1.200 kilometara dugoj bojišnici odvija u ta dva grada, tvrdeći da je Rusija angažirala 150.000 vojnika – gotovo četvrtinu svojih snaga u Ukrajini – kako bi ih zauzela, prenosi Al Jazeera.

Rusija vidi Pokrovsk kao ulaz u preostale, još nezauzete dijelove Donjecke oblasti, koju je proglasila svojom u rujnu 2022.

Dok je ukrajinsku javnost potresao korupcijski skandal koji uključuje saveznike predsjednika Volodimira Zelenskog, stanje na bojištu bilo je izrazito fluidno, bez jasne prednosti ijedne strane.

Obje su strane više puta osvajale i gubile kvartove i pojedine zgrade.
Hus, zapovjednik dronske jedinice iz 68. lovačke brigade na rubu Pokrovska, rekao je za Reuters: “Ovdje jednu zgradu držimo mi, sljedeću neprijatelj, a za nekoliko sati to se zamijeni.”

Ipak, činilo se da Rusi polako napreduju.

Ukrajinski su vojnici rekli Reutersu da se obrana Pokrovska “postupno pogoršava”, unatoč pojačanjima. Rusko Ministarstvo obrane navelo je da njihove snage napreduju kroz Pokrovsk u borbama od kuće do kuće.

Ukrajinski zapovjednik jedne jedinice rekao je da Rusija napad predvodi specijalnim postrojbama Spetsnaza, koje traže ukrajinske minobacačke i dronske ekipe kako bi ih neutralizirale i olakšale prodor pojačanjima.

Takva taktika omogućila je Rusima da početkom studenoga zauzmu središte Pokrovska, a proteklog su se tjedna pokušavali probiti prema istoku i zapadu. Ukrajinski branitelji, čini se, drže uporište na sjeveru grada.

U Mirnohradu, istočno od Pokrovska, ruske su snage prodirale u istočne dijelove grada te su ovoga tjedna ostvarile manji pomak na njegovom sjevernom rubu, dok ukrajinski branitelji čvrsto drže veći dio mjesta.

Prijetnja od ruskog poluokruženja

Oba grada nalaze se u opasnom poluokruženju s ruskih položaja na sjeveru, jugu i istoku, a jedini sigurniji put opskrbe i povlačenja je prema zapadu.

Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu, napisao je da će operativna važnost ruskog zauzimanja ovih gradova ovisiti o tome “hoće li ukrajinske snage izvesti uredno povlačenje ili neorganizirani bijeg” te o tome “mogu li ruske snage iskoristiti kolaps džepa i uspješno provoditi potjeru”.

Rusko Ministarstvo obrane više je puta tvrdilo da je potpuno okruženje i predaja gradova s još uvijek prisutnim snagama neizbježna.

No Ukrajina i dalje prkosi tim očekivanjima i nastavlja borbe, provodeći ono što Sirskij naziva “aktivnom obranom”, koristeći dronove za “pretraživanje i napade” koji nanose velike gubitke.

“Svaki metar naše zemlje košta Rusiju stotine vojničkih života”, napisao je Sirskij na Telegramu.

Sirskij je rekao da su samo u listopadu kratkodometni dronovi pogodili 77.000 ciljeva – 16 posto više nego u rujnu, kada je pogođeno 66.500 ciljeva, što je pak 11 posto više nego u kolovozu.

Ti podaci sugeriraju da ruski pokušaji pronalaženja i uništavanja ukrajinskih dronskih jedinica te prekidanja opskrbe nailaze na manje uspjeha nego što se rusko zapovjedništvo nadalo.

Na početku tjedna Rusija je pojačala i ofenzivu blizu Huljajpola, oko 60 km jugozapadno od Pokrovska, na granici Donjecke i Zaporiške oblasti. Sirskij je rekao da se situacija ondje “znatno pogoršala” te da se vode “ iscrpljujuće borbe” za Rivnopilju i Jablukove. Geolocirani snimci pokazuju da je Ukrajina u utorak morala napustiti Rivnopilju.

Axios je u subotu izvijestio da je američka blokada proračuna možda odgodila isporuku oružja vrijednog 5 milijardi dolara NATO saveznicima i Ukrajini, iako nije izravno povezala to kašnjenje s obranom Pokrovska.

Rusija je nastavila vršiti pritisak i na drugim dijelovima bojišnice. Ministarstvo obrane tvrdi da je zauzelo Uspenovku, Novoje i Sladkoje u Zaporiškoj oblasti, Volčje u Dnjipropetrovskoj i Gnatovke u Donjeckoj.

Ukrajinski udari u dubinu Rusije

Daleko od kopnenog rata, Ukrajina je nastavila napadati ruske rafinerije kako bi presjekla opskrbu gorivom za bojište.

Rafinerija Lukoila u Volgogradu obustavila je rad 6. studenoga nakon što su je pogodili ukrajinski dronovi, rekli su neimenovani izvori Reutersu. Tvrde da su oštećeni primarni procesni pogon – koji čini petinu kapaciteta – te druga oprema.

U subotu je Ukrajina pogodila trafostanice kod Belgoroda, izazvavši nestanak struje u gradu.

U nedjelju je izazvala požar u luci i naftnom terminalu Tuapse na Crnom moru. Rusija je rekla da je uništila četiri ukrajinska pomorska drona koji su išli prema terminalu, no neki su očito ipak stigli do cilja. Ukrajina je pogodila i elektranu u Voronježu.

U utorak je rafinerija u Saratovu planula nakon napada dronova, a eksplozije su se čule i iz susjedne rafinerije u Osku.

“Rusija ima deficit protuzračne obrane, uz gubitke sustava S-300, S-400 i brojnih Pantsira koji su štitili te objekte”, napisao je voditelj ukrajinskog Centra za suprotstavljanje dezinformacijama Andrij Kovalenko.

“Većina neprijateljske PZO nalazi se blizu bojišta i u Moskvi, što ostavlja velike praznine u ruskom zračnom prostoru. Da razjasnimo – većina Rusa u zemlji uopće nije zaštićena od Putina, iako je stalno obećavao sigurnost svima.”