Misteriozni dronovi nad Europom: Ove zemlje prijavile su upade u zračni prostor

Danska je krajem rujna privremeno zabranila sve komercijalne letove dronova, dok je Europska unija pokrenula inicijativu "zida od dronova" na granici s Rusijom. NATO je u međuvremenu povećao nadzor iznad baltičkih država, prenosi tportal.

A podsjetimo i na slučaj u Zagrebu prije tri godine, kada se kasno navečer u neposrednoj blizini Studenskog doma Stjepan Radić srušila sovjetska bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141, duga 14 metara. Dron je nosio aviobombu, a kasnije je utvrđeno da se radi o modelu OFAB 100-120 s upaljačem.

Litva, Latvija, Danska, Norveška, Rumunjska, Poljska, Estonija, Njemačka i Francuska su u posljednja tri mjeseca zabilježile dronove ili poremećaje u radu iznad svog teritorija.

Litva i dron s eksplozivom

Litavske vlasti 28. srpnja prijavile su da je dron prešao u zemlju iz Rusije. Ministarica obrane Dovile Sakalienė rekla je da je letjelica vjerojatno bila usmjerena prema Ukrajini, ali je zalutala. Nekoliko dana kasnije pronađena je u vojnom poligonu, naoružana eksplozivom. To se dogodilo nakon odvojenog incidenta u kojem je ruski dron 10. srpnja ušao u litavski zračni prostor.

Državna tužiteljica Nida Grunskienė potvrdila je da se radilo o ruskom dronu. Litva je potom od NATO-a zatražila jačanje protuzračne obrane, a glavni tajnik saveza Mark Rutte dogovorio je "korake za jačanje protuzračne obrane duž NATO-ove prve crte", piše Euronews.

Poljska: "Čin agresije"

Poljska je 9. rujna zabilježila masovni upad najmanje 19 ruskih dronova. Oružane snage priopćile su da je riječ o "činu agresije" te su dronovi oboreni. Bio je to prvi put da je Poljska izravno neutralizirala ruske letjelice od početka invazije na Ukrajinu 2022.

Uslijedile su dodatne mjere - zajedničke vježbe s ukrajinskim oružanim snagama u borbi protiv dronova te raspoređivanje savezničkih zrakoplova u kratkoj preventivnoj operaciji 13. rujna zbog napada dronovima u susjednim dijelovima Ukrajine.

U drugom incidentu 15. rujna, dron je viđen kako leti iznad predsjedničke palače Belvedere u glavnom gradu Varšavi, a neutralizirale su ga poljske Službe državne zaštite. Poljska je 16. rujna pritvorila 17-godišnju Bjeloruskinju i 21-godišnjeg Ukrajinca u vezi s letenjem dronovima iznad vladinih zgrada. Poljska policija istražila je njihove domove i provjerila mogu li legalno boraviti u Poljskoj.

Rumunjska i Latvija

Rumunjska je 8. rujna prijavila da je ruski dron povrijedio njezin zračni prostor tijekom noćnih napada na Ukrajinu. Vojska je podigla borbene zrakoplove F-16, a ministarstvo obrane poslalo je "snažnu poruku osude".

Istog dana, dron iz bjeloruskog zračnog prostora srušio se u istočnom dijelu Latvije. Predsjednik Edgars Rinkēvičs izjavio je da Latvija istražuje incident i da je u bliskom kontaktu s NATO-om.

Još jedan upad u Rumunjsku dogodio se 13. rujna, kada je rumunjsko ministarstvo obrane izjavilo da je otkrilo ruski dron dok su dva F-16 nadzirala rumunjsku granicu s Ukrajinom. BBC je identificirao dron kao Geran, ruski naziv za kamikaza dron Shahed 136, koji Rusi koriste za napade na Ukrajinu.

Ministarstvo obrane dodalo je da je otkriven 20 kilometara ispred sela Chilia Veche prije nego što je nestao s radara. Rumunjski dužnosnici rekli su da nije letio iznad naseljenih područja niti predstavljao bilo kakvu opasnost. Nedavno donesen zakon u Rumunjskoj dao je dužnosnicima ovlasti oboriti dron, ali oni to nisu učinili.

Danska i Norveška

Danska je prošlog tjedna prijavila dronove iznad pet zračnih luka – uključujući Kopenhagen i Aalborg – što je dovelo do njihova višesatnog zatvaranja. Dužnosnici nisu isključili rusku umiješanost. Zbog sličnih incidenata razmatralo se i pozivanje na NATO-ov Članak 4, koji predviđa konzultacije saveznika u slučaju prijetnje.

U Norveškoj je 23. rujna zatvoren zračni prostor iznad Osla na tri sata, a letovi su preusmjereni. Dansko ministarstvo obrane kasnije je izvijestilo da su dronovi primijećeni i iznad vojnih baza, uključujući Skrydstrup i pukovniju Jutland Dragoon. Danski dužnosnici kažu da je riječ o hibridnim napadima, aludirajući da bi iza njih mogla stajati Rusija, iako ne mogu biti sigurni.

Kako bi se spriječile prijetnje tijekom summita EU-a u Kopenhagenu, Danska je od ponedjeljka do petka zabranila sve civilne dronove. Pomoć su pružile Njemačka i Švedska, posudivši protudronovske tehnologije (radarske, optičke i akustične sustave).

Francuska

Francuska vojska prijavila je da su 22. rujna nepoznati dronovi letjeli iznad vojne baze Mourmelon-le-Grand, gdje je stacionirana 501. tenkovska pukovnija i gdje se obučavaju ukrajinski vojnici.

Vlasti su potvrdile da se ne radi o vojnim letjelicama, ali nisu otkrile tip dronova. Sigurnosne mjere u skladištima oružja odmah su pojačane, a vojna žandarmerija vodi istragu.

Njemačka

U saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein, na granici s Danskom, 26. rujna uočen je niz dronova. "Policija značajno pojačava mjere protiv dronova, u koordinaciji s drugim sjevernim njemačkim saveznim državama", rekla je ministrica unutarnjih poslova Sabine Sütterlin-Waack.

Njemačka nacionalna služba za kontrolu zračnog prometa (DFS) zabilježila je od početka godine 144 leta dronova, od čega 35 oko frankfurtske zračne luke. Uglavnom ih otkrivaju piloti i kontrolori leta. Prema izvješću nije jasno koliko je tih dronova korišteno za špijunažu.