Državna duma, donji dom Federalne skupštine Ruske federacije, ovoga petka (17.11.) vijeća u trećem čitanju o nacrtu prijedloga državnog proračuna za 2024. godinu. Izdaci bi trebali iznositi 36,6 bilijuna rublji, prihodi 35 bilijuna rublji. Deficit u iznosu od 1,6 bilijuna rublji (0,9 posto BDP-a) vlada namjerava pokriti kreditima i sredstvima iz Fonda nacionalnog blagostanja. Taj fond se puni prihodima od nafte i plina.
Proračun za iduću godinu težište će imati na vojnim izdacima. Jer, oko 30 posto rashoda, oko 10,8 bilijuna rublji (šest posto BDP-a), bit će utrošeno na vojsku. Daljnjih 3,4 bilijuna rublji je određeno za nacionalnu sigurnost i kazneni progon. Izdvajanja za socijalne potrebe će porasti sa 6,5 bilijuna rublji u ovoj na 7,7 bilijuna rublji u idućoj godini (21 posto ukupnih proračunskih rashoda).
Izdaci za “pobjedu” i “bojište”
Ruski ministar financija Anton Siluanov je na jednoj sjednici nadležnog odbora u Državnoj dumi kao ciljeve predloženog proračuna naveo „pobjedu” i „bojište”. No kasnije je rekao da se proračun ne smije smatrati „vojnim”, budući da „prednost imaju izdaci za socijalna pitanja”.
No, to je samo djelomično tako. U apsolutnim brojkama rashodi na području socijale rastu za 1,4 bilijuna rublji samo ako se zbroji više područja: obrazovanje, zdravstvo, socijalna politika i sport. No udio tih izdataka u ukupnom proračunu je smanjen s 31,7 posto u ovoj na 29,9 posto u idućoj godini.
Povratak u 1990-e godine?
S obzirom na rat protiv Ukrajine rast vojnih izdataka u proračunu nije iznenađujući, ali većina gospodarskih stručnjaka nije očekivala da će u idućoj godini porasti za čak 68 posto u odnosu na ovu godinu. To je istaknuo i Andrej Jakovlev, jedan od osnivača Ekonomske visoke škole u Moskvi, koji danas radi na sveučilištu Harvard u Davisovom centru za ruske i euroazijske studije.
Po mišljenju ovog stručnjaka vrlo je vjerojatno da će biti nužna devalvacija rublje kako bi se popunila državna blagajna. A to bi, smatra on, već 2025. moglo donijeti teške makroekonomske rizike zajedno s visokom inflacijom. Ova situacija Jakovleva podsjeća na 1990-e godine kada je država tiskala novac da bi isplatila plaće što je dovelo do klasične inflacijske spirale.
On također očekuje da će ruske vlasti internim izvorima pokušati nadoknaditi smanjene prihode od nafte i plina, koji su pali zbog sankcija i drugih razloga. “Vlasti otvoreno govore o dodatnom ubiranju poreza. To vrijedi i za poduzetnike i za građane”, kaže Jakovlev za DW.
On također upozorava i na činjenicu da je u proračunu predviđena štednja na području zdravstva, obrazovanja i nacionalnog gospodarstva: “Najvjerojatnije će biti reducirani projekti za gradnju novih cesta i razvoj hipotekarnih programa.”
Rusiji prijeti nedostatak radne snage
Nacrt državnog proračuna za 2024. sigurno se može označiti kao „vojni”, kaže u razgovoru za DW profesorica Natalja Subarevič s Moskovskog državnog sveučilišta. Ali po mišljenju ove stručnjakinje za socijalno-ekonomski regionalni razvoj, o „ratnoj ekonomiji” se može govoriti samo onda ako dođe do masovnog podržavljenja (nacionalizacije) i prilagodbe svih sektora državnim vojnim potrebama. A to, ističe ona, zasad nije slučaj.
Subarevič smatra da će se u ovoj godini uspjeti ublažiti smanjenje prihoda građana koje je uslijedilo prošle godine. Tome će, napominje, doprinijeti i državni mjesečni doplatak za siromašne obitelji s djecom mlađom od 17 godina koji je snažno porastao, kao i usklađivanje mirovina i rastuće plaće na vojnom području. „Stotine tisuća ugovornih vojnika i mobiliziranih dobivaju, prema ruskim mjerilima, vrlo visoke naknade. Ukupni prihodi građana rastu, ali ne kod svih ljudi”, kaže ova stručnjakinja.
Ona kao akutni problem u Rusiji ističe sve veći nedostatak radne snage, do kojeg dolazi i zbog rata. „Skoro milijun muškaraca je nestalo iz stvarnog gospodarstva, neki su pobjegli, drugi se bore. Prema procjenama demografa, od toga je zemlju napustilo 400.000 do 600.000 najbolje obrazovanih pripadnika srednjeg sloja. Samo mali broj njih se kasnije vratio. Rusija gubi “ljudski kapital”, a to je ono što najsnažnije potiče razvoj”, objašnjava Subarevič.
Po mišljenju ekonomistice Aleksandre Osmolovskaja-Susline, unatoč rekordnim iznosima za vojsku i snage sigurnosti socijalna politika i dalje ima veliku važnost u cjelokupnoj strukturi državnih rashoda. “Druga je stvar to što se ovaj nacrt ne može nazvati proračunom usmjerenim na razvoj”, kaže ona za DW. I upozorava da će izdaci za vojno-industrijski kompleks, doduše, dovesti do rasta BDP-a, ali da će ostati samo formalni indikator. A on se ne može smatrati pouzdanim dokazom za rast blagostanja građana, ističe Osmolovskaja-Suslina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!