Politico: Ne spaljujte ugljen, spalite svoje ideale!

Svijet 18. ožu 202316:02 0 komentara
Image by NoName_13 from Pixabay

Evo nove ideje za moto dužnosnika Europske unije: Nemojte spaljivati fosilna goriva, umjesto toga zapalite svoje principe.

Europska Komisija priprema se napustiti čitav niz ideala o slobodnom tržištu kako bi mogla ući u utrku s Kinom i SAD-om za globalnu čistu energiju. Ciljevi, kvote i državne subvencije vraćaju se na velika vrata, što je neke od velikih imena u Bruxellesu ostavilo u šoku, piše Politico.

“Ovaj smjer je vrlo opasan”, kaže Guenther Oettinger, bivši europski povjerenik iz Njemačke. “Ovo nije jedinstveno tržište, već planirana ekonomija i više od toga: centralizirana planirana ekonomija. Planwirtschaft, rekli bismo mi u Njemačkoj.”

U četvrtak će Europska komisija predložiti takozvani Net-Zero Industry Act, kojim postavlja metu da se 40 posto EU-ove čiste tehnologije proizvede u Europskoj uniji do 2030. godine. Procurili su nacrti prijedloga koji su razbjesnili liberale. Bruxelles je optužen za centralno planiranje u stilu 1960-ih.

Usto će Komisija najaviti i novi zakon kojim želi prekinuti europsku ovisnost o Kini za ključne minerale potrebne u proizvodnji čiste tehnologije. To je posljednji u nizu poteza kojima EU želi ojačati svoju zelenu industriju. Prošli tjedan se promjenom pravila o državnim subvencijama u vjetar bačena desetljeća strogog pridržavanja koncepta jedinstvenog tržišta.

Oettinger i drugi se pitaju što se dogodilo s vremenima – ne tako davnim – kada je EU promovirala ideale slobodnog tržišta unutar i izvan svojih granica.

“Europa je uvijek bila za jedinstveno tržište, privatne instrumente, natjecanje i natjecateljski duh”, kaže Oettinger.

No te vrijednosti sada se testiraju, a u nekim slučajevima i odbacuju. Zašto? Zato jer su čelnici Unije uvjereni da europskim vladama prijete dva egzistencijalna gospodarska izazova: Klimatska kriza i sve veće rivalstvo između SAD-a i Kine. Ta dva izazova postaje sve teže razdvojiti.

Dugogodišnja dominacija Pekinga u lancima opskrbe čistom tehnologijom motivirala je administraciju američkog predsjednika Joea Bidena da krene s masovnim olakšicama zelene industrije kako bi osigurao da SAD ne dopusti da njegov najveći suparnik preuzme dominaciju novim globalnim energetskim tržištem.

Europska unija morala je odgovoriti kako bi zadržala svoje mjesto na vrhu globalne proizvodnje dok solarni paneli, električni automobili i turbine zamjenjuju teške onečišćivače iz prošlosti.

Klimatska kriza, koju su političari u sve tri sile dugo godina ignorirali, došla je u središte geopolitičkog i gospodarskog natjecanja.

“Drugi su se počeli ponašati drugačije pa se i EU počela ponašati drugačije,” kaže Pascal Lamy, bivši šef Svjetske trgovinske organizacije i europski povjerenik za trgovinu ranih 2000-ih. “Temeljni razlog zašto se to događa jest to što tržišni sustav ne pruža dovoljnu brzinu i snagu za dekarbonizaciju.”

Dva zakona koja će biti najavljena u ponedjeljak slijede istu filozofiju “stare škole industrijske politike”, kaže Marie Le Mouel iz think-tanka Berugel. Ideja je “da se odaberu pobjednici, što je veliki zaokret u odnosu na ranije razmišljanje o industrijskoj politici,” dodala je.

‘Nova povijesna era’

Ova promjena počela se događati kao reakcija na administraciju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovu politiku “America First”, a ubrzala se državnim intervencijama za opskrbu cjepivima i medicinskom opremom za vrijeme pandemije. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu brzina se dodatno povećala, budući da su vlade morale spašavati industrije koje su zapale u probleme.

No promjene koje se predlažu ovaj tjedan trajnije su od mjera uvedenih za vrijeme krize pandemije koronavirusa, kaže Luuk van Middelaar, nizozemski povjesničar i osnivač briselskog Instituta za geopolitiku.

“Ovo je gore: Ulazimo u novu povijesnu eru, period globalnog natjecanja gdje – i za SAD i za Kinu – pitanja poput industrije, klime i tehnologije postaju dio općenitog strateškog rivalstva. u SAD-u je vlak već napustio stanicu, što EU ostavlja u teškoj poziciji. Trebamo se na ovo naviknuti”, rekao je.

Ovo je velika pobjeda za Pariz, koji već godinama poziva na politiku “strateške autonomije” u Bruxellesu. Šef industrije EU-a, Francuz Thierry Breton, vidio je priliku da francuske želje stavi na stol na europskoj razini kada je Biden u SAD-u krenuo u dijeljenje subvencija.

Kao odgovor na paket za zelene subvencije težak 369 milijarde dolara u SAD-u, ali i strahove da visoke cijene energenata štete europskoj kompetitivnosti na polju industrije, EU je prošli tjedan najavila još slabija pravila za državnu pomoć, koja bi mogla olakšati nastanak globalnih divova zelene tehnologije, no jednako tako i kompromitirati zalaganje EU-a za unutarnje natjecanje.

“Ovo su jasni znakovi porasta državnih intervencija i, naravno, ovime se ponovno javlja problem unutarnjeg tržišta i dominacije najindustrijaliziranijih nacija poput Njemačke i Francuske”, kaže Lamy.

To ne znači da će zagovornici slobodnog tržišta šaptom pasti.

Švedska, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, što joj daje određene ovlasti po pitanju postavljanja agende, pokušava progurati nekoliko europskih sporazuma o slobodnoj trgovini. Njemački liberali predvode pobunu protiv EU-ovih pokušaja da se postepeno s tržišta maknu automobili s unutarnjim izgaranjem. Istovremeno, 11 zemalja članica želi da Komisija ublaži promjene po pitanju državne pomoći.

Ipak, sve se više čini da su Breton i njegovi saveznici, pobornici intervencionizma, dobili bitku.

“Neki kažu: ‘Nemojte započeti rat subvencijama’,” rekao je Breton novinarima u Parizu u ponedjeljak. “No nismo mi ti koji su ga započeli.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!