Trump ima carine, Europa trgovinsku "bazuku". Spor oko Grenlanda mogao bi eskalirati

Čini se da nijedna strana ne blefira: u izvanrednoj eskalaciji Trumpove potrage za Grenlandom, predsjednik Donald Trump je u subotu objavio da će od 1. veljače uvesti carine od 10% na robu iz Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva. Ako se do 1. lipnja ne postigne dogovor, carine bi se povećale na 25%.

To je u nedjelju potaknulo hitan sastanak predstavnika europskih zemalja, a francuski predsjednik Emmanuel Macron navodno je zatražio od Europske unije da aktivira tzv. instrument protiv prisile, kolokvijalno nazvan „trgovinska bazuka“. Taj mehanizam mogao bi ograničiti pristup američkih kompanija tržištu EU-a ili uvesti izvozne kontrole, među nizom drugih mogućih protumjera.

"Barem prema prvim reakcijama, neki europski čelnici spremni su igrati tvrdo“

Ta trgovinska obrana osmišljena je prvenstveno s državama poput Kine na umu, a ne sa saveznicima poput SAD-a, istaknula je Erica York, potpredsjednica za saveznu poreznu politiku u Tax Foundationu, piše CNN.

EU će također razmotriti uvođenje ranije najavljenih odmazdnih carina u vrijednosti od 93 milijarde eura protiv Sjedinjenih Država, koje su bile odgođene nakon što su EU i SAD prošlog srpnja postigli privremeno trgovinsko primirje, navodi Reuters.

„Barem prema prvim reakcijama, neki europski čelnici spremni su igrati tvrdo“, rekao je Carsten Brzeski, globalni direktor makroekonomije u ING-u, u bilješci klijentima u nedjelju. „Za poslovni sektor, događaji tijekom vikenda znače novo razdoblje neizvjesnosti oko ulaganja u SAD i izvoza u tu zemlju.“

Ta poslovna neizvjesnost navela je mnoge američke kompanije da u 2025. godini pauziraju zapošljavanje dok su tražile jasnoću usred Trumpovog dosad neviđenog niza uvođenja pa povlačenja carina.

Brzeski očekuje da će povećane carine ove godine smanjiti europski bruto domaći proizvod za četvrtinu postotnog boda.

„Europa je i dalje na mnogo načina ovisna o SAD-u, i s ekonomskog i sa sigurnosnog stajališta“, dodao je.

Ekonomski udar na obje strane

Primjena „trgovinske bazuke“, koja bi mogla uključivati suspenziju dozvola američkim kompanijama ili oporezivanje američkih usluga, mogla bi potrajati mjesecima, upozorio je Dan Hamilton, viši nerezidentni suradnik Brookings Institutiona.

„Trumpove najnovije prijetnje riskiraju rasparati trgovinske aranžmane koje su SAD prošlog ljeta sklopile s Ujedinjenim Kraljevstvom i EU-om te dodatno zategnuti odnose s najbližim američkim saveznicima“, rekao je Hamilton.

EU je prošlog ljeta provela trgovinski sporazum s Trumpovom administracijom, ali ga još nije formalno potpisala. Iako su neki čelnici, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza, podržali sporazum jer je izbjegao veliku eskalaciju carina s obje strane, mnogi europski lideri kritizirali su dogovor kada je najavljen, a Trumpov najnoviji potez sada ga dovodi u pitanje.

Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber poručio je na X-u da „s obzirom na prijetnje Donalda Trumpa vezane uz Grenland, odobrenje u ovoj fazi nije moguće“ za trgovinski sporazum SAD-a i EU-a.

"Ovo će imati negativne posljedice za svjetsko gospodarstvo“

„Ovi potezi doista predstavljaju kraj vjerodostojnosti američkih obveza. To će imati negativne posljedice za svjetsko gospodarstvo“, rekao je Steven Durlauf, profesor na Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu.

U 2024. godini Sjedinjene Države trgovale su robom u vrijednosti od 236 milijardi dolara s Njemačkom, prema podacima američkog Ureda za popis stanovništva, kao i 147,7 milijardi dolara s Ujedinjenim Kraljevstvom, 122,27 milijardi s Nizozemskom, 103 milijarde s Francuskom te desetke milijardi dolara sa Švedskom, Norveškom i Finskom.

Trump je, međutim, možda ostavio rupu u sustavu: carine su usmjerene na odabrane države članice, a ne na cijelu Europsku uniju. To znači da bi tih osam zemalja moglo preusmjeravati trgovinu unutar jedinstvenog tržišta EU-a kako bi izbjegle carine.

„Nema granice između Španjolske, Italije, Njemačke i Francuske. Svatko može relativno lako slati robu preko druge zemlje ako pokušamo cariniti pojedinačne države“, upozorio je Joseph Foudy, profesor na Stern School of Business Sveučilišta New York.

Amerika ostaje po strani

Neposredna carina od 10% neće uzdrmati gospodarstvo koliko dugoročni učinci narušenih odnosa s najvećim američkim trgovinskim partnerima.

Neizvjesnost oko toga hoće li Trump eskalirati prijetnje carinama ili se povući prije njihova uvođenja mogla bi potaknuti trgovinske partnere da se dugoročno udalje od Amerike.

„Neizvjesnost je neprijatelj rasta“, rekao je Durlauf. Dodao je da Trumpove presedanske odluke „čine neke stvari nepovratnima“, jer saveznici gube povjerenje čak i nakon dolaska nove administracije.

Te bi carine također mogle biti poništene dugo očekivanom presudom Vrhovnog suda o Trumpovoj upotrebi izvanrednih ovlasti.

"Cijena ove politike je što ohrabruje neprijatelje koji najviše brinu SAD"

Najveći američki trgovinski partneri aktivno jačaju odnose s drugim zemljama. Kanada je prošlog tjedna proslavila „strateško partnerstvo“ s Kinom, uključujući ublažavanje carina i prodaju kineskih električnih vozila. EU je pak objavila da je postigla dogovor s južnoameričkim blokom Mercosur, čime je zaključila 25 godina trgovinskih pregovora.

„U pokušajima da se domogne Grenlanda, mogli bismo paradoksalno tjerati naše najvažnije saveznike. Cijena ove politike je u tome što ona zapravo ohrabruje upravo one neprijatelje koji nas najviše brinu“, rekao je Foudy.

Dodao je da bi ta politika oslabila konkurentnost američkog izvoza te da bi kompanije mogle odgoditi investicijske odluke zbog neizvjesnosti oko carina.

„Stvarni trošak carinskih sukoba — jer se carinske stope ponekad mijenjaju iz dana u dan — jesu tvornice koje nikada nisu izgrađene, jednostavno zato što kompanije nemaju dovoljno sigurnosti“, zaključio je.