Trump opet prijeti NATO-u, ali Amerikanci nemaju ništa protiv saveza. Evo što kažu ankete

Prvo su bili Trumpovi planovi za preuzimanje Grenlanda, sada je tu rat s Iranom. Trump je više puta usmjerio svoj gnjev prema članicama NATO-a zbog njihovog nedostatka pomoći SAD-u protiv Irana, piše u analizi CNN.

Nakon što je prošli tjedan nazvao NATO "tigrom od papira" i rekao da razmatra povlačenje iz saveza, u srijedu je ugostio glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, koji je za CNN rekao da je Trump "očito razočaran" mnogim svojim saveznicima.

Trump je potom na svojoj društvenoj mreži jadikovao nad savezom, referirajući se na situaciju kad su se saveznici opirali njegovim naporima da preuzme kontrolu nad Grenlandom, samoupravnim teritorijem saveznice NATO-a Danske.

"NATO NIJE BIO TU KADA NAM JE TREBAO, I NEĆE BITI TU AKO NAM PONOVO TREBAJU", napisao je Trump na Truth Socialu. "SJETITE SE GRENLANDA, TOG VELIKOG, LOŠE VOĐENOG KOMADA LEDA!!!", dodao je.

Malo je vjerojatno da bi Trump mogao legalno izvući Sjedinjene Države iz NATO-a. To je jedan od rijetkih načina na koji je Kongres osigurao američku vladu između Trumpovog prvog i drugog mandata. Djelomično zahvaljujući sadašnjem državnom tajniku Marcu Rubiju dok je bio američki senator, Kongres je 2023. godine usvojio odredbu kojom se od Kongresa zahtijeva da potpiše povlačenje.

I moguće je da je Trumpov govor hvalisav s namjerom da prisili NATO da na neki način pomogne SAD-u protiv Irana. Rutte je u četvrtak signalizirao da bi moglo doći do nekog pomaka na tom frontu kada je u pitanju otvaranje Hormuškog tjesnaca. Ali, tijekom "slučaja Grenland" moglo se vidjeti kako čak i koraci koji nisu povezani s povlačenjem mogu oštetiti savez.

Saveznici poput kanadskog premijera Marka Carneyja počeli su razgovarati o napretku bez da se savez više vrti oko Sjedinjenih Država u središtu

Podrška NATO-u je visoka - ali je sve više polarizirana

Iz anketa je jasno da, u mjeri u kojoj iranski rat dodatno umanjuje NATO savez, čini se da je to još jedan razlog da se Amerikanci još snažnije protive sukobu nego što to već čine. Ankete posljednjih mjeseci pokazale su da velika većina Amerikanaca voli NATO i smatra ga važnim, čak i dok je to nekoć nestranačko pitanje postalo donekle polarizirajuće.

Anketa AP-NORC-a u veljači, nakon što je Trump rekao da je osigurao nejasan "okvir budućeg sporazuma" o Grenlandu i prije početka iranskog rata, pokazala je da 70% Amerikanaca smatra da je članstvo u NATO-u "vrlo" (40%) ili "donekle" dobro (30%) za Sjedinjene Države. To je bio najviši rezultat barem od 2022., kada se NATO ujedinio kako bi podržao obranu Ukrajine od ruske invazije.

Također, Gallupova anketa istog mjeseca pokazala je da više od tri četvrtine Amerikanaca podržava povećanje (28%) ili održavanje (49%) trenutne američke predanosti NATO-u. Taj kombinirani zbroj bio je najviši u Gallupovim anketama koje datiraju iz 1998. Iako, nije bilo anketa između 1998. i 2022..

Gallup je čak pokazao da oko 6 od 10 republikanaca podržava povećanje ili održavanje trenutne obveze - u odnosu na manje od polovice u 2022. I samo 13% republikanaca željelo se u potpunosti povući iz saveza.

Čini se da su se ankete malo promijenile od početka rata u Iranu. Anketa Pew Research Centra krajem ožujka, otprilike mjesec dana nakon početka rata, pokazala je da je postotak republikanaca i neovisnih birača sklonih republikancima koji su rekli da NATO koristi Sjedinjenim Državama "u velikoj mjeri" ili "u priličnoj mjeri" pao s 49% prije godinu dana na 38% danas.

No, anketa je i dalje pokazala da gotovo 6 od 10 Amerikanaca povoljno gleda na NATO i kaže da je koristan za Sjedinjene Države. Ukupno gledajući, podaci sugeriraju da su nedavni događaji utjecali na stavove Amerikanaca o NATO-u.

Nakon rasprave o Grenlandu, javna podrška savezu se činila povećanom. Što bi imalo smisla s obzirom na to da su se Amerikanci u velikoj mjeri protivili Trumpovim naporima da preuzme otok. Anketa Reutersa i Ipsosa u siječnju pokazala je da su Amerikanci u omjeru 2 prema 1 rekli da su zabrinuti da će ta epizoda naštetiti NATO-u i drugim američkim savezima.

A sad je rat s Iranom, koji je popularniji na desnici nego što je bilo zauzimanje Grenlanda, čini se, uvjerio neke republikance da je Trump u pravu u vezi s nedostatkom NATO-ove korisnosti.

NATO je, podsjeća CNN, stvoren kao obrambeni savez - ne da bi pomogao u bilo kojem ratu koji jedna od njegovih država članica pokrene. Dakle, moglo bi se uvjerljivo tvrditi da je NATO obavio svoj posao zalažući se za Grenland i da nema izravne usporedbe između toga i rata s Iranom. Također, jedini put kada je NATO-ova odredba o kolektivnoj obrani iz članka 5. korištena bila je podrška Sjedinjenim Državama nakon napada 11. rujna 2001.

Kako Trump može naštetiti NATO-u?

Trump se ne može povući iz NATO-a bez odobrenja Kongresa, što bi bio težak zadatak. Ali, to ne znači da Trump ne može naštetiti savezu.

Wall Street Journal je ovog tjedna izvijestio o nekoliko ideja koje kruže unutar Trumpove administracije, uključujući povlačenje američkih trupa iz zemalja koje se smatraju posebno nepovoljnima za Iran, ili čak moguće zatvaranje baze u jednoj od njih.

Trump je također oštetio saveze s NATO-om i drugim saveznicima putem svojih carina i općom sklonošću da se prema njima ne odnosi ništa bolje, ako ne i gore, od nekih protivnika.

Možda jedan od najpotcijenjenijih načina na koji je Trump naštetio NATO-u jest legitimiranje ruskog predsjednika Vladimira Putina na svjetskoj sceni. Gurnuo je Sjedinjene Države, a time i svijet, više prema situaciji u kojoj "su moćni u pravu" i velike zemlje mogu napadati manje. Carney je to nazvao padom "poretka temeljenog na pravilima".

Posljedice iranskog rata vjerojatno će biti dugotrajne. I u malo kojim područjima to bi moglo biti više slučaj nego u budućnosti NATO saveza, zaključuje CNN.