Ukrajina pod pritiskom za brzi mir? Izvori: "Amerikanci su u žurbi"

Prema okviru o kojem raspravljaju američki i ukrajinski pregovarači, svaki bi sporazum bio podnesen na referendum ukrajinskim biračima, koji bi istodobno glasali i na nacionalnim izborima, reklo je pet izvora koji su zatražili anonimnost zbog povjerljivosti razgovora, piše Reuters.

Američki pregovarački tim – koji predvode posebni izaslanik Steve Witkoff i zet predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner – poručio je ukrajinskim sugovornicima na nedavnim sastancima u Abu Dhabiju i Miamiju da bi bilo najbolje da se glasanje održi što prije, rekla su tri izvora.

Američki su pregovarači naveli da će se Trump vjerojatno sve više usredotočiti na domaća pitanja kako se približavaju kongresni međuizbori u studenome, što znači da će visoki američki dužnosnici imati manje vremena i političkog kapitala za zaključivanje mirovnog sporazuma, rekla su dva izvora.

Drugi krug pregovora uz posredovanje SAD-a zaključen je u četvrtak u Abu Dhabiju oslobađanjem 314 ratnih zarobljenika i obvezom da se razgovori uskoro nastave. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će se sljedeći trilateralni sastanak vjerojatno uskoro održati u Sjedinjenim Državama.

Razgovori o glasanju u svibnju

Dva izvora rekla su da su američki i ukrajinski dužnosnici razgovarali o mogućnosti da se nacionalni izbori i referendum održe u svibnju.

No nekoliko izvora upoznatih s pregovorima opisalo je vremenski okvir koji predlaže SAD kao nerealan.

Ukrajinska izborna tijela procjenjuju da bi za organizaciju izbora u sadašnjim uvjetima bilo potrebno oko šest mjeseci.

“Amerikanci su u žurbi”, rekao je jedan izvor upoznat s razgovorima, dodajući da bi se glasanje moglo organizirati za manje od šest mjeseci, ali da bi i dalje zahtijevalo znatno vrijeme.

Organizacija takvih izbora zahtijevala bi zakonodavne promjene, budući da su takva glasanja zabranjena za vrijeme izvanrednog stanja u Ukrajini. Također bi bila skupa.

Ukrajina želi prekid vatre tijekom cijele izborne kampanje kako bi se zaštitio integritet referenduma, te upozorava da Kremlj ima povijest kršenja dogovorenih primirja, rekao je jedan izvor.

“Stajalište Kijeva je da se ništa ne može dogovoriti dok se ne uspostave sigurnosna jamstva za Ukrajinu od strane Sjedinjenih Država i partnera”, rekao je izvor.

Bijela kuća odbila je komentirati. Ured ukrajinskog predsjednika i rusko veleposlanstvo u Washingtonu nisu odmah odgovorili na Reutersove zahtjeve za komentar.

Skepsa oko roka za mir

Dok je Ukrajina na mirovne pregovore poslala visoke političke izaslanike, uključujući šefa predsjednikova ureda i čelnika parlamentarne frakcije, ruski pregovarački tim ima vojni fokus i predvodi ga šef vojne obavještajne službe GRU, admiral Igor Kostjukov.

Zamjenik Kostjukova, general-pukovnik Vladimir Aleksejev, u petak je u Moskvi ranjen vatrenim oružjem od strane nepoznatog napadača. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Ukrajinu da stoji iza atentata kako bi sabotirala mirovne pregovore.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je Reutersu da Kijev nema nikakve veze s napadom.

Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je da je Zelenski otvoren za ideju izbora u skoroj budućnosti, što se više puta pojavljuje kao američki zahtjev otkako je Trump stupio na dužnost u siječnju 2025.

Zelenski, čija je potpora pala od početka ruske potpune invazije 2022., ali i dalje ostaje znatno iznad 50%, uvjeren je da bi pobijedio, rekao je taj dužnosnik.

Najveća prepreka brzom miru u Ukrajini je nejasna sudbina istočne regije Donbas, reklo je nekoliko izvora.

Rusija zahtijeva kontrolu nad cijelim Donbasom kao dio svakog potencijalnog mirovnog sporazuma, iako Kijev još uvijek kontrolira više od 2.000 četvornih milja (5.180 četvornih kilometara) tog područja. Ukrajina taj zahtjev smatra neprihvatljivim, iako su dužnosnici u Kijevu izrazili spremnost razmotriti kreativna rješenja, poput demilitarizirane zone ili zone slobodne trgovine.

“Još uvijek nema napretka po teritorijalnom pitanju”, rekao je izvor upoznat s razgovorima.

Još jedna problematična točka

Sudbina nuklearne elektrane Zaporižja, najveće u Europi, koja se nalazi na teritoriju pod ruskom okupacijom, također se pokazala kao problematična točka.

Jedan izvor naveo je da je Rusija odbacila američki prijedlog prema kojem bi Washington preuzeo kontrolu nad elektranom i distribuirao električnu energiju i Rusiji i Ukrajini. Moskva inzistira na vlastitoj kontroli nad elektranom, nudeći Ukrajini jeftinu struju – prijedlog koji Kijev smatra neprihvatljivim.

Čak i ako se ta pitanja riješe, ukrajinski birači mogli bi na referendumu odbiti bilo kakve teritorijalne ustupke.

Rusija okupira oko 20% teritorija Ukrajine, uključujući Krim i dijelove Donbasa zauzete prije invazije 2022. Analitičari procjenjuju da je Rusija od početka 2023. osvojila oko 1,3% dodatnog ukrajinskog teritorija.

Iako ankete pokazuju da se većina Ukrajinaca protivi teritorijalnim ustupcima u zamjenu za zapadna sigurnosna jamstva protiv buduće ruske agresije, ta se većina tijekom protekle godine blago smanjila.