Ukrajinski ministar vanjskih poslova: "Samo Trump može zaustaviti rat"

Ukrajina želi ubrzati napore za okončanje četverogodišnjeg rata i iskoristiti zamah u pregovorima koje posreduju Sjedinjene Države prije nego što se pojave drugi čimbenici, poput kampanje za američke kongresne izbore u studenome, rekao je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha za Reuters.

„Samo Trump može zaustaviti rat“, rekao je Sibiha Reutersu u svom uredu u Kijevu, nedaleko od rijeke Dnjipro.

Od mirovnog plana u 20 točaka, koji je poslužio kao temelj nedavnih trilateralnih pregovora, ostalo je otvoreno još samo „nekoliko“ pitanja, rekao je Sibiha. „Najosjetljivija i najteža, o kojima se mora raspravljati na razini čelnika.“

O ključnim pitanjima, poput teritorija, dvije strane i dalje su daleko jedna od druge. Rusija i dalje zahtijeva da Ukrajina ustupi preostalih 20% istočne regije Donjeck koje nije uspjela zauzeti tijekom godina iscrpljujućeg ratovanja, što Kijev odlučno odbija. Ukrajina također želi kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja – najvećom u Europi – koja se nalazi na teritoriju pod ruskom okupacijom.

"Moja je procjena da imamo zamah, to je istina"

Tijekom drugog kruga trilateralnih mirovnih pregovora u Abu Dhabiju ovog tjedna nije bilo naznaka proboja, iako je u četvrtak dogovorena razmjena 314 ratnih zarobljenika – prva takva razmjena od listopada. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu novinarima da su SAD predložile novi krug pregovora u Miamiju za tjedan dana, s čime se Kijev složio.

„Moja je procjena da imamo zamah, to je istina“, rekao je Sibiha, na dužnosti od 2024., u intervjuu vođenom u petak. „Potrebna nam je konsolidacija ili mobilizacija tih mirovnih napora i spremni smo ubrzati.“

Gotovo četiri godine nakon punog opsega invazije u veljači 2022., Rusija okupira gotovo petinu teritorija Ukrajine – uključujući Krimski poluotok i dijelove istočne Ukrajine zauzete prije rata – te je ciljanima bombardiranjima razorila elektroenergetsku i toplinsku mrežu. Analitičari kažu da je Rusija od početka 2023. zauzela tek oko 1,3% dodatnog ukrajinskog teritorija.

Zelenski je u subotu rekao da Washington vjeruje kako bi rat mogao završiti prije ljeta te da je Ukrajina predložila plan faznog rješavanja, no nije iznio pojedinosti.
Izvori su u petak rekli Reutersu da su ukrajinski i američki dužnosnici razgovarali o rasporedu koji uključuje nacrt sporazuma s Rusijom do ožujka i referendum o njemu u Ukrajini, zajedno s izborima u svibnju.

Američka sigurnosna jamstva su ključna

Ukrajina je usredotočena na dobivanje zapadnih sigurnosnih jamstava kako bi se odvratila buduća ruska agresija nakon stupanja na snagu primirja.

SAD je, rekao je Sibiha, potvrdio Ukrajini da je spreman ratificirati sigurnosna jamstva u Kongresu; potom bi pružio sigurnosni „oslonac“ za potporu mirovnom sporazumu, ali bez američkih vojnika na terenu u Ukrajini.

„Osobno, u ovoj fazi, ne vjerujem u bilo kakvu sigurnosnu infrastrukturu ili arhitekturu bez Amerikanaca… Moramo ih imati uz sebe – i oni su u procesu. To je golemo, golemo postignuće“, rekao je.

U izjavi izdanoj nakon sastanka „koalicije voljnih“ u Parizu prošlog mjeseca navedeno je da će saveznici sudjelovati u predloženom američkom mehanizmu nadzora i verifikacije primirja. Dužnosnici kažu da bi to vjerojatno uključivalo dronove, senzore i satelite, a ne američke trupe.

Ministar vanjskih poslova rekao je da su neke druge zemlje, osim Britanije i Francuske koje su se već javno obvezale, potvrdile spremnost poslati vojnike u Ukrajinu kao snage odvraćanja, ali ih nije želio imenovati.

Osim „čizama na terenu“, Sibiha je rekao da bi trebao postojati mehanizam sličan članku 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Predloženo članstvo Ukrajine u Europskoj uniji također bi predstavljalo dodatni sigurnosni element, rekao je.

Zelenski izrazio zabrinutost zbog bilateralnih razgovora između Rusije i SAD-a

Zelenski je rekao da Ukrajina želi ući u 27-člani blok do 2027., što bi zahtijevalo značajne reforme i zakonodavne promjene.

U subotu je Zelenski izrazio zabrinutost zbog bilateralnih razgovora između Rusije i SAD-a, za koje je rekao da uključuju prijedlog Moskve o ulaganjima vrijednima 12 bilijuna dolara.

Sibiha je rekao da bi neki od tih razgovora mogli utjecati na suverenitet ili sigurnost Ukrajine te da Kijev neće podržati nikakve takve dogovore donesene bez njegova sudjelovanja.

Također je rekao da bi svaka odluka neke zemlje u sklopu mirovne nagodbe da prizna ruski suverenitet nad Krimom ili Donbasom, istočnim industrijskim središtem Ukrajine, bila „pravno ništavna“.

„To nikada nećemo priznati. I to bi bilo kršenje međunarodnog prava“, rekao je Sibiha. „Ovdje se ne radi samo o Ukrajini. Riječ je o principu.“