Gost Novog dana bio je Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša.
Prije svih važnih reformi koje se planiraju provesti, valja donijeti državni proračun. A za to je preostalo još samo par tjedana. Planira se deficit ispod 3 posto, prema preporukama Europske komisije. Može li se i kako uštedjeti u Vašem resoru?
“Naše ministarstvo nije veliki proračunski korisnik i ušteda nije krucijalna stvar, ali i mi ćemo se uklopiti u opći zadatak da se troškovi reduciraju.”
Većina ministara u Vladi premijera Oreškovića istaknula je da nedostaje kadrova. I Vi ste naglasili da sadašnji kapaciteti nisu dovoljni. Koliko ljudi nedostaje i hoće li biti zapošljavanja?
“Stanje je takvo da su sada neka radna mjesta dodatno ispražnjena i trenutno je popunjenost 77 posto. Međutim vrlo je značajno da imamo ogromni potencijal prihvata novaca iz EU kroz operativne programe zaštite okoliša. Kroz šest godina možemo povući 5,5 milijardi kuna. To je administrativno zahtjevan posao i moramo pojačati ekipu.”
Prošla su dva tjedna otkada ste preuzeli ministarstvo od bivšeg ministra, Mihaela Zmajlovića. Najveća afera u Vašem resoru lani je bilo preseljenje u Zagreb Tower. Planirate li preseljenje iz Zagreb Towera?
“Sigurno je da se i opcija preseljenja razmatra, no treba čekati da se napravi ekonomska analiza koju radi stručni tim. Stvari nisu jednostavne i postoje neke ugovorne obveze pa i kazne u slučaju prekida. Zadatak analize je usporediti sadašnje stanje s prethodnim. Činjenica je da su sad i Agencija za zaštitu okoliša i fond i ministarstvo u istoj kući i moramo uzeti u obzir da i to stvara neke uštede. Brojke iz analize, koja bi trebala biti gotova kroz dva tjedna, će sve pokazati.”
Najavljeno je da će Most kandidirati zamjenike u šest ministarstava. Koja su to ministarstva. Hoćete li vi sami birati svog zamjenika ili će o tome odlučivati Vijeće za suradnju?
“O tome brine Vijeće za suradnju. Moja je briga da ministarstvo bude funkcionalno i provede reforme koje smo omislili. Mislim da ćemo taj cilj i ostvariti.”
Kao jedan od najvažnijih uvjeta za potporu novoj vladi jest proglašenje isključivog gospodarskog pojasa. Hoće li Hrvatska zaštititi svoh gospodarski pojas? Podsjetimo, Bruxelles je iznio procjenu da bi Hrvatska ngodinu a kroz proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu mogla zaraditi oko 135-140 milijuna eura. Što konkretno namjeravate poduzeti?
“To nije samo pod ingerencijom mog ministarstva, dapače većim dijelom je pod drugima. Mi smatramo da nema ni jednog razloga da se to ne provede. Imamo infrastrukturu da odgovorno možemo brinuti o tom pojasu. To je nešto što nama pripada po logici stvari i treba preuzeti potpunu brigu o tome u skladu s mogućnostima.”
Strategija upravljanja otpadom u Hrvatskoj predviđa gradnju 13 centara i jedne spalionice u Zagrebu. Što planirate sa spalionicom u Resniku?
“Spalionica Resnik se teško uklapa u cirkularnu ekonomiju. Jedini argument je iskorištenje dijela energije, a to je prednost ako se gleda samo na odlaganje. Kad se uspoređuje s recikliranjem prednosti nema. Spalionica u Zagrebu nema rezona niti jednog valjanog argumenta.”
Ministarstva graditeljstva i turizma oformili su radnu skupinu koja će razmotriti ukidanje obveze energetskih certifikata iznajmljivačima u turizmu. Je li taj zahtjev iznajmljivača u turizmu, razumljiv, jer ionako isključivo vlasnici plaćaju troškove režija?
“Moje mišljenje da su ti energetski certifikati samo jedna administrativa barijera. Ne ide se za tim da se podigne ekološki standard tih objekata. Kad bi vlasnici bili obavezni staviti solarne kolektore to bi bilo daleko značajnije, a ovo smatram nepotrebnom administrativnom barijerom.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.