"Država treba utjecati na medije"

Vijesti 18. ožu 201608:54 > 08:55
N1

Gost Novog dana bio je Ladislav Ilčić (Hrast), član Domoljubne koalicije.

Postoji li politička volja za novi kurikulum ili ne?

Da. Mislim da je svima jasno da nam je potrebno unapređenje obrazovnog sustava. Kad kažem jasno da – to je “da” za reformu, to ne znači da je to sve točno, ispravno i najbolje i da se ne može popraviti, kao što kaže Jokić.

Što je za vas sporno?

Sjetite se nacionalnog obrazovnog standarda, kada nisu bile dobro napravljene neke stvari. Funkcionalno znanje je, primjerice, dobro – učiti djecu razmišljati i rješavati zadatke, a manje biflati podatke koje moguć naći na internetu. Zamjerke su metodološke prirode – sjetimo se ONF-a, okvira nacionalnog kurikula, s njim se kasnilo pola godine.To je imalo posljedicu da su se niže rangirani dokumenti radili bez okvira – kao da radite kuću, a ne pokažete arhitektu parcelu niti mu kažete tko će u njoj živjeti. To se dogodilo zbog kašnjenja i žurbe, a neke od sadržajnih posljedica izlaze na vidjelo i vidjet ćemo javnu raspravu.

Treba li ići u eksperimentalnu fazu?

To bi trebao reći g. Jokić, on je voditelj reforme i mora procijeniti, sve stručne okolnosti uzeti u obzir. To se ne može slamati preko koljena i moraju se zadovoljiti neke stručne stvari, da on procijeni može li se na jesen.

Jesu li neke stvari Vama ideološki sporne?

Mislim da ne, zasad. Sad govorimo o okviru nacionalnog kurikuluma, pa po okvirima za predškolsku, osnovnoškolsku dob itd. Moramo konceptualno riješiti dstvari pa će na red doći i durgi elementi. Načelno se slažem s primjedbama na lektiru, recimo.

Jesu li Vama, kao nekima, Štulić ili Ante Tomić u lektiri – sporni?

Ja nisam stručnjak, ima puno kompetentnijih od mene pa ću to njima prepustiti na ocjenu.

Znanost i obrazovanje loše prošli u proračunu. Za znanost se uvijek zalažemo, a opet im je smanjeno financiranje, čak se nastojalo smanjiti subvencije za prijevoz učenika.

Svi smo svjesni da smo morali smanjiti proračun zbog restriktivnih mjera EU zbog prekomjernog deficita i mnogi su proračuni stradali. Sama Zaklada za znanost dobila je 79 od planiranih 105 milijuna kuna, a sad će ipak imati 80. Za znanost treba više izdvajati i nadam se da će se uštedama namaknuti još.

Kako se dogodilo da se poveća iznos za političke stranke?

Nemam pregled na tim, što se tiče izdvajanja za političke stranke. Bili bismo zadovoljni s onim što smo dobivali, sad smo u parlamentu pa dobivamo više. Ja ne bih inzistirao na povećanju. Što se tiče prijevoza mislim da se mora napraviti dohodovni ili imovinski cenzus, da se pomaže baš onima kojima je pomoć potrebna. Ta mjera nije mogla biti izvedena, ali za jesen je najavljena mjera po cenzusu.

Loš imidž političara i krivica medija

Smanjenje plaća zastupnicima – zašto se to nije dogodilo?

Što se tiče plaća dužnosnika – to je dvosjekli mač. Treba se solidarizirati s ljudima koji imaju manje plaće, ali politiku moramo pozicionirati tako da se njome bave sposobni. Neki nisu htjeli u politiku, jer su plaće premale. Medijima su političari najbolje mušterije kad nekog treba oprati i zbog toga mnogi su pomislili – što će mi to. Imamo problem s negativnim imidžem i ne kažem da političari nisu krivi, ali su zasigurno i mediji.

Zašto onda imamo na stotine stranaka?

Od njih samo 30-ak funkcionira, mi imamo stranke koje hiberniraju i povremeno se jave na izborima. I sad smo imali dvaput manje lista nego prije 4 godine.

No, nitko ne završi mandat u minusu.

Što je s onima koji se nisu ni uključili u politiku? O tom govorim. Činjenica je da ima ljudi koji se ne žele uključiti, ali to ne čine. Moramo od politike napraviti časno zanimanje da bi se najbolji uključili,.

Tko je odgovoran za loš imidž, tko je zaslužan za to?

Ja ne mogu ulaziti u to. Mi smo nastali ni iz čega, nismo nastali cijepanjem SDP-a kao Orah ili HNS.a kao Laburisti. Angažirali smo nezavisne ljude, koji su pristupili iz uvjerenja, zato da učine nešto. Mi radimo na tome, jer prevelik je broj ljudi i birača koji apstiniraju.

Vijeće za suradnju ne funkcionira već mjesec dana

Hoće li Hrast ući u izvršnu vlast?

Hrvoje Šlezak je zamjenik ministra obrazovanja, jedini je zastupljen tamo.

Kako ocjenjujete rad vlade u zadnjih mjesec-dva?

Problemi se pojavljuju kod svake Vlade. Kad imate više partnera onda su ti problemi javni. Kad je jedna stranka, to se rješava u stranci, a ovako su partneri u javnosti i uhodavanje duže traje. Priznajem da smo prespori u donošenju oddluka, ali pri kraju smo uhodavanja, ministarstva su se formirala i vjerujem da će se ubrzati odluke kada se promijene kadrovi do kraja.

Funkcionira li Vijeće za suradnju?

Ono ne funkcionira već mjesec dana.

Zašto? Nije li ono formirano da se predlažu reforme i rješenja?

Mi smo to formirali zbog usklađivanja poluitičkih stavova i to je trebalo biti mjesto gdje će se kadrovi dogovarati, a taj dio je gotov. Ostalo se radi kroz radna tijela, ministarstva, Sabor i Vladu.

Podrška smjenama u medijima, bez obzira na kazne

Što treba financirati u kulturi, po vama?

Postoje neke osnovne djelatnosti – muzeji, knjižnice , kazališta, projekte u glazbi i kazalištu, očuvanje hrvatske baštine. Postoji normalno djelovanje, stvari koje država treba financirati. Prošla vlada ozakonila je sukob interesa u kulturnim vijećima – nije dotad bilo dozvoljeno da mogu aplicirati svojim osobnim projektima, a Vlada je omogućila da to čine. Tu je dolazilo do sukoba interesa.

Pokrenuta je i smjena svih članova Vijeća za elektroničke medije, a sada stižu upozorenja na sankcije iz EU ukoliko država izgubi pred Europskim sudom. Kako to komentirate?

VEM i onaj utjecaj koji država ima na medije, nije funkcioniralo za vrijeme prošle Vlade dobro. Kao i kod HRT-a, postojao je tendenciozni pristup, koji ne bi trebalo podržavati, jer je trebao biti nepristran i profesionalan. Moraju se mijenjati oni koji su podržavali takav pristran pristup. Podržavam zato te odluke.

Treba li država, po vama, imati utjecaj medije?

Ona ga ima, po zakonu: država imenuje članove te komisije ili ravnatelja recimo HRT-a, a na privatne medije ne može utjecati. Što se tiče dijela gdje ona zakonski utječe, dužna je osigurati u javnim medijima nepristrano izvještavanje, tu naravno i treba utjecati, jer to je zakonski predviđeno.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.