Gost Novog dana bio je Ahmet Tuta, turski veleposlanik u Hrvatskoj.
Što smatrate najvažnijim dijelom razgovora tijekom dolaska Erdogana?
VEZANE VIJESTI
Htio bih zahvaliti građanima Zagreba. Bilo je problema s prometom zbog visokog stupnja sigurnosti i zato im zahvaljujem na strpljenju. Bio je to vrlo uspješan susret. 2015. Grabar Kitarović pozvala je Erdogana u RH, ali tada do toga nije moglo doći i sretan sam da smo ove godine uspjeli organizirati posjet. Htio bih zahvaliti svim institucijama na gostoprimstvu. Mislim da je posjet bio veliki uspjeh. Posebno gospodarski forum. S hrvatske strane došlo je do velikog interesa. Sudjelovali su mnogi hrvatski i turski biznismeni. Bilo je ukupno 450 sudionika foruma. Mislim da je to bio najveći događaj u povijesti HGK i zahvalan sam što je Grabar Kitarović zajedno s našim ministarstvom gospodarstva sudjelovala na forumu. Mi sad moramo organizirati novi sastanak i ostvariti mogućnost za usradnju.
Bi li moglo doći do razmjene od milijardu dolara između Turske i Hrvatske?
Kada analiziramo povijest naših odnosa to je vrlo moguće i ostvarivo. Moramo uzeti u obzir tursku razmjenu sa susjedima Hrvatske. Hrvatska zbog krize nije bila dobra za investitore ali sada se sve više povećava interes s turske strane. Naša ambasada je vidjela interes kompanija za investicije. Hrvatska izvozi 1,5 eura per capita u Tursku, a to je malo. Mislim da će i Hrvatska strana uožiti napore da se poveća izvoz u Tursku. To je ostvarivo i naš je cilj 2020. godina. Uz iskrene napore ćemo ostvariti cilj.
Što bi konkretno bila prva investicija?
Ima 3-4 strateška investiranja. Razgovori s vlastima RH i dalje traju pa ne mogu konkretno govoriti imena projekata, ali riječ je o obnovljivim izvorima energije, zatim drvna industrija, zatim turistički sektor. Imamo 2 velika investitora zainteresirana za portfolio DUUDI-ja. Nadam se da će to biti dogovoreno. Vrijednost tih projekata je 200 milijuna eura. Ako postignemo pola bit će odlično.
Je li vjerojatna velika investicija u energetski sektor?
Što se tiče naftnog sektora nismo razgovarali o tome i INA-i, ali u globalu gledano tijekom sastanka s premijerom smo diskutirali suradnju na području energetike. Turska i Azerbejdžan zajedno rade na jednom projektu i kontinuitet tog projekta je transatlanski cjevovod, a to je bitno između RH i Turske i o tome će se razgovarati. Energetska sigurnost je jedno od najvažnijih pitanja o kojima moramo razgovarati. Turska je u poziciiji da igra ključnu ulogu u smislu europske energetske sigurnosti i jedno od poglavlja u pregovorima s EU je energija. Kao članica EU i Hrvatska će imati korisiti od te suradnje.
Vidite li mogućnost za investiciju ili suradnju Turkish airlinesa i Croatia airlinesa?
Da. Ta suradnja je jedan od najboljih primjera, ali to su odluke Upravnih odbora tih tvrtki. Oni moraju sjesti zajedno i razgovarati o mogućim uvjetima suradnje. Možda će se to dogoditi. Znam da su pravila EU stroga o ulasku stranih avio-tvrtki na EU tržište.
Ima li planova za promjenu viznog režima?
Što se tiče liberalizacije procesa dobivanja viza između EU i Turske 2013. smo započeli taj proces i sljedećg lipnja Turska čeka da dođe do implementacije viznog sustava. Do toga bi trebalo doći jer smo to tada potpisali i nama je obećano da će od listopada 2016. doći do implementaicje procesa, no zbog migrantske krize ovo je učinjeno s malim vremenskim odmakom. Turska već dugo pokušava postati članicom EU, već pola stoljeća. Mislim da moramo surađivati posebno u vrijeme krize.
Koliko se naše dvije zemlje zapravo dobro poznaju?
U kulturološkom smislu smo se tek nedavno počeli bolje upoznavati. Prije investicija u Hrvatsku mislim da nitko nije znao za kapacitet i standard života ovdje. Važno je naglasiti i sapunice koje se prikazuju. To povećava interes ljudi u Hrvatskoj za Tursku i ljudi su se počeli raspitivati o nama. Od tada se povećao i broj turista. To je jedan od načina, ali tu su glazba i sport. Bilić je radio dobar posao u Turskoj. Kada je stigao u Istanbul na granici su mu provjeravali putovnicu, ali kad su shvatili da je to on samo su ga propustili. Tu je i prijevod turskih romana na hrvatski.
Ovdje je lijepo, nema predrasuda i mislim da je Hrvatska odlična za jednog turskog veleposlanika.
Koliko je bitna sigurnost u ovom trenutku?
Sigurnosna pitanja su glavna tema u svijetu posebno nakon prijetnje od IS-a, ali i drugih terorsitičkih organizacija. Zadnji napadi pokazuju da na njih nitko nije imun. Terorizam ne brine za religiju ili bilo što – on se može dogoditi bilo gdje. Suradnja na sigurnosnom polju je glavna tema. Kada se pojavila prijetnja iS-a mi smo komunicirali s partnerima u EU i prenosili im relevantne informacije o sumnjivcima i njihovm kretanjima. Na početku tog procesa neki naši partneri su nam rekli da u Europi postoji slobodno kretanje osoba i da osobu ne možete spriječiti da putuje, ali neki od tih ljudi su izvršili terorističke napade i sad je došlo do tješnje suradnje. Sada je suradnja ipak bolja.
Kada govorimo o žrtvama napada i gledate li ih istim očima kao kad je riječ o žrtvama u Istanbulu?
Iskreno ne. Trebao bi biti isti pristup, ali kad se napad dogodi u zapadnoj zemlji javni imidž i cijeli pristup je drugačiji.
Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja iskaže suradnju i solidarost za napade u Turskoj. Cijeli svijet treba biti jedinstven, samo se tako može život učiniti sigurniji.
Koliko ste upoznati s političkom situacijom u Hrvatskoj i kako gledate na ljudska prava ovdje?
Kao veleposlanik ne mogu se miješati u unutarnju politiku Hrvatske. Moja je dužnost pratiti što se događa, ali ne smijem davati komentare. Što se tiče reformi mislim da će stvoriti dobru klimu za investicije pa bi trebali pričekati i vidjeti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
