Šeks: Bez Tomislava Karamarka ova Vlada ne može opstati

Vijesti 30. svi 201618:19 > 18:31
N1

O političkoj krizi, ali i mogućoj ustavnoj blokadi koja bi se mogla dogoditi ako se uskoro ne izaberu ustavni suci, u Dnevniku u 18 razgovarali smo s doajenom hrvatske politike Vladimirom Šeksom.

Dugo ste u politici, prema vašim procjenama, kako će se rasplesti ova politička situacija?

Prvo u pogledu dijela koji se odnosi na izglasavanje povjerenja, neće nastupiti pat pozicija, nakon 18. lipnja će stvari biti potpuno jasne, ili će Karamarko ostati u Vladi, a njegov ostanak u Vladi znači izlazak iz Vlade Bože Petrova i najvjerojatnije i ostalih ministara. Znači, ako Karamarko uspije, ako se uspije stvoriti kritična masa glasova koji će ga poduprijeti, onda će situacija biti potpuno jasna. Ukoliko situacija bude takva da Karamarko bude opozvan, tek tada nastupaju lomovi u vladajućoj strukturi, što vodi do parlametnarnih izbora.

Očito je da će netko od dvojice aktera ovog sukoba Karamarko i Petrov morati otići iz Vlade. Prema vašem mišljenju, tko će biti onaj koji će otići?

Pojavljuju se mnogi likovi koji se ponašaju kao šarmeri bez pokrića. Mislim na sve aktere. I jedni i drugi uvjeravaju i sebe i javnost da će uspjeti u svojoj nakani, ali to je logično, to je prirodno da uvjeravaju javnost u svoju opciju i da će doći do pozitivne većine za jedan ili drugi ishod. Šanse procjenjujem 50:50, ali to će se rasplesti ovih dana. Ključni će moment biti odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Ako Povjerenstvo potpuno i bezuvjetno oslobodi Karamarka bilo kakve odgovornosti, tada je to mogućnost da i oni zastupnici Mosta, ali i drugi zastupnici koji se još kolebaju, kažu da nije bilo sukoba interesa te da će glasovati za opstanak Karamarka u Vladi. Ukoliko pak bude situacija da bi Povjerenstvo utvrdilo da se radilo o izrazito teškom obliku sukoba interesa, tada će to biti vjetar u leđa da glasaju protiv Karamarka. Treća je varijanta da bude blagi prijekor upućen prema prvom potpredsjedniku, baš kao u slučaju s predsjednicom Republike, da nije bio u sukobu interesa, ali da načela najviših nositelja javne vlasti i privatni interes nisu bila u potpunoj koliziji. Tada to daje mogućnost da oni koji se protive opozivu idu u tom smjeru.

Može li ova Vlada opstati bez Tomislava Karamarka?

Ne. Zato što to HDZ radi digniteta i političkog dostojanstva ne može prihvatiti.  Vrlo je teško očekivati, čak i kad bi se dogodilo stajalište HDZ-a, što je bilo izraženo na Općem saboru da potpredsjednik nema nikakve kolizije, nikakvog moralnog prijestupa i da su sve to medijske spekulacije i napadi određenih interesnih skupina, ja sumnjam da će i u slučaju kada bi Povjerenstvo utvrdilo sukob interesa, da bi i tada HDZ stao iza svoga predsjednika stranke, i da ne bi došlo do opoziva.

Može li doći do promjene stava unutar HDZ-a?

Sumnjam

HDZ-u ne odgovaraju novi izbori. Kolike su šanse da dođe do preslagivanja unutar vladajuće koalicije koja bi isključivala Most ili bar jedan njegov dio?  Nedavno ste izjavili da slijedi razbijanje Mosta.

Nisam ja izjavio, ja sam rekao da će to biti lov na zastupnike Mosta da ih se privoli da promijene svoje stajalište. To govore i mnogi predstavnici HDZ-a, to je sasvim prirodno i logično. Odstupnica može biti upravo to ako dođe do pozitivne ili blago negativne odluke Povjerenstva.

Kako izgleda lov u režiji HDZ-a?

Ne znam, ali možemo pretpostaviti kako je bilo u svim drugim pozicijama. To su jednostavno konzultacije. Jasno da treba isključiti da bi se netko služio prijetnjama i ucjenama, to je političko dogovaranje. HDZ će, pretpostavljam, uvjeravati pojedine pripadnike Mosta da to ne rade, jer će time glasovati u budućnosti i za opoziv sebe, jer HDZ neće na to pristati. Neće žrtvovati predsjednika stranke, doći će do novih izbora, a Most može očekivati barem 50 posto slabiji uspjeh nego na prošlim izborima.

Oni su rekli da žele obraniti čast, a ne vlast…

Jako lijepe romantičarske idealističke formule, ali one ne igraju nikakvu životnu ulogu u realnom političkom životu. HDZ bi pretrpio veliku političku štetu, ali žele uvjeriti Mostovce da to ne čine, jer će time otvoriti put SDP-u i Zoranu Milanoviću.

Jesu li izbori najbolje rješenje? Ankete pokazuju da su građani za nove izbore…

Ankete pokazuju da je vrlo velika preferencija građana za novim izborima, ali jedna je razlika između preferencija birača, a drugo je želja za moći i odgovornošću i za izbjegavanjem kapitulacije i poraza. Nijedna politička stranka neće, unatoč svim mogućim anketama, dobrovoljno pristati na situaciju u kojoj može izgubiti vlast, samo zato što tako ankete govore. Svi su svjesni da dobrovoljni izlazak znači da će to birači prepoznati i kazniti.

Izbori bi, ako do njih dođe, mogli biti upitni ako se ne izaberu ustavni suci. Vjerujete li u dogovor HDZ-a i SDP-a oko sudaca?

Ja vjerujem u korektan dogovor. Zastupnici u Hrvatskom saboru su izabranei kao najviše političko tijelo da se brinu o Ustavu i da se brinu o funkcioniranju političkog sustava. Teško je vjerovati da bi bili toliko neodgovorni, da bi bili u tom vidu kratkovidni i nemarni da bi se ponašali u skladu s jednim zloćudnim nemarom koji bi doveo do ustavne, političke i državne krize. Moglo se riješiti puno ranije, ali sada se nalaze pred rubom ponora, ja vjerujem da neće prijeći i neće sunovratiti hrvatsku demokraciju u provaliju.

Nekome možda ne odgovara da se suci izaberu, tik pred te izbore pojavljuje se afera s kandidatom Davorinom Mlakarom. Je li afera došla iz HDZ-ove kuhinje?

Ja neću špekulirati iz kojih redova i krugova to dolazi, niti u svim elementima. Ključno načelo treba biti da treba postojati odgovornost zastupnika i zastupnica da treba izbjeći sramotu. Ne možemo biti bez ustavnih sudaca. Izbori se mogu održati, ali ako netko podnese prigovor ustavne naravi, tada nema Ustavnog suda koji to može učiniti, nema ni konstituiranja Sabora, nema ni Vlade koja treba dobiti povjerenje Sabora. To nije sumrak, to je smak hrvatske demokracije i parlamentarizma i to je daleko više od obične ustavne i političke krize. I tu ima lijeka. Kad bi se tako dogodilo da Sabor zločinačkim nemarom prokocka svoju državničku ulogu, postoje drugi mehanizmi, a to je uloga predsjednice i njezine ustavne ovlasti, da se brine za stabilnost državne vlasti.

Što bi ona mogla napraviti?

Postoji puno različitih hipotetičkih situacija, kad ne bi bilo izabranog Ustavnog suda, nema verifikacije, nema Sabora, nema Vlade, kad je opće bezakonje, tada je dužnost predsjednice Republike reagirati.

Kako komentirate Sabor HDZ-a, novo vodstvo?

Došlo je do velike smjene generacije, do sječe stare garde i dugogodišnjih HDZ-ovih knezova. Neki su se vratili, ali globalno u ogromnoj većini idejni kreator je predsjednik stranke i dosadašnji glavni tajnik. Došlo je do bitnoga pomlađivanja i došlo je do bitne promjene od središnjeg odbora do potpredsjednika i članova predsjedništva. Za razliku od toga, gdje je došlo do bitnog osvježavanja i provjetravanja, na ostaloj razini, za vodstva općinskih, gradskih, područnih ureda, tu se samo obnovila stara garnitura i u pravilu tu nije bilo, osim rijetkih iznimki, protukandidata. Vrlo često su tu bila glasovanja aklamacijom. Bila je velika disproporcija u izborima za središnja tijela stranke od izbora na lokalnim izborima. HDZ je u obrambenoj poziciji pred nasrtajem Mosta organizirao svoje redove.

Što mislite o istupu Andreja Plenkovića. Je li on potrošio svoje kredite za predsjednika stranke? Vi ste ga navodno željeli vidjeti na tom mjestu…

Ja sam svojedobno samo izrazio svoje stajalište da bi on bio izvrstan kandidat za predsjednika HDZ-a, to mišljenje imam i danas. On je dao dobre razloge zašto se nije uključio, jer bi uključivanje moglo značiti i destabilizaciju stranke i Vlade, stoga on pod jednom cijenjenom političkom i osobnom odgovornošću nije išao za time. Da je bio izabran, to bi značilo da bi Karamarko morao odstupiti i iz Vlade, što bi uzrokovalo dodatne turbulencije i u stranci i u Vladi.

Najavili ste povratak u politiku, gdje i kada?

Ja sam se već uključio u politiku preko Hrvatskog generalskog zbora, koji radi na Zakonu o braniteljima i njihovim obiteljima, kao i o statusu vojnika HVO-a koji su izloženi progonima u BiH. Zalažemo se i za to da se u dnevni red Sabora stavi položaj Hrvata u BiH, želimo da se temeljito raspravi ta situacija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.