Carigradski patrijarh Bartolomej došao je u petak u Zagreb gdje je otvorio konferenciju o problemu holokausta. Na konferenciji se pojavio i srpski ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.
U Zagreb, u pravoslavnu gimnaziju, gdje je patrijarh Bartolomej I., ipak stigao srpski ministar Vulin! #n1info pic.twitter.com/2vLCXiDXbJ
— Katarina Brecic (@kbrecic) September 9, 2016
Carigradski patrijarh Bartolomej otvorio je konferenciju na kojoj će govoriti i direktor Centra Simona Wiesenthala Efraim Zurof te mnogi povjesničari, sociolozi, teolozi i drugi eksperti iz Poljske, Rusije, Rumunjske, Hrvatske, Izraela, BiH i Srbije.
Konferencija se održava pod nazivom “Novomučenici: perspektiva II” u Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji “Katarine Kantakuzine Branković”. U subotu će Bartolomej i srbijanski patrijarh Irinej služiti liturgiju u Jasenovcu u povodu, kako navodi SPC, obilježavanja 75. obljetnice stradanja svetih mučenika jasenovačkih. Tog dana će Bartolomej posvetiti i episkopski dvor u Pakracu.
“Ovo je sigurno vjerski događaj godine. Dolazi lider pravoslavnog svijeta koji nosi titulu prvi među jednakog. Iako je njegova titula figurativna jer se sve odluke u biti donose u Moskvi. Ako dolazi iz konteksta da se u Hrvatskoj susreču Pravoslavna i Katolička crvka, pa ako hoćete hrvatski i srpski narodi koji imaju dosta zapletene odnose, njegov dolazak u duhu dijaloga je doista za pozdraviti”, rekao je za N1 novinar Večernjeg lista, Darko Pavičić.
Bartolomej će posjetiti i Jasenovac. Pavičić smatra da govoriti o brojkama ne bi bilo dobro.
“Nadamo se da neće biti licitiranja brojki, to bi bilo katastrofalno. Njegov dolazak trebao bi pridonijeti upravo poštivanju žrtava. Ne smijemo podleći komunističkom nasljeđu. Komunizam je zlo koje je nametnulo brojanje žrtava i nisu mu bile bitne duše. Treba se očistiti ovaj prostor od zla.”
Iako službeno nema takvih najava, smatra se da će Bartolomej s hrvatskim crkvenim dužnosnicima razgovarati i o Alojziju Stepincu.
“Vjerojatno će u privatnim razgovorima biti govora o tome. Međutim, komisija koju je osnovao Papa radi autonomno svoj posao, rok je godinu dana i ona će donijeti svoj sud. Kardinal Stepinac bit će proglašen svetim i tu neće biti problema”, smatra Pavičić.
Na povijesnom posjetu Bartolomeja I. Zagrebu nema visokih dužnosnika hrvatske vlasti. Tek par izaslanika #n1info pic.twitter.com/qqSxUsbC7e
— Katarina Brecic (@kbrecic) September 9, 2016
‘Prvi među jednakima’
Bartolomej I. je 270. vrhovni poglavar ekumenske Carigradske patrijaršije i formalno je “prvi među jednakim” (Primus inter pares) patrijarsima pravoslavnih crkava.
Zbog svoje povijesne lokacije u prijestolnici bivšeg Istočnog Rimskog Carstva i uloge Majke Crkve modernih pravoslavnih crkava, eukumenska patrijaršija ima poseban status u pravoslavlju, a njezin poglavar posebnu čast i titulu “prvog među jednakim” pravoslavnim prelatima i smatra ga se duhovnim poglavarom 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu.
Ekumenska carigradska patrijaršija jedna je od najtrajnijih institucija u svijetu, s važnom ulogom u svjetskoj povijesti i širenju kršćanstva.
Patrijaršija je počela dobivati na važnosti u četvrtom stoljeću kada je rimski car Konstantin Veliki (306.-331.) preselio svoju prijestolnicu u Bizantion i nazvao ga Novim Rimom, odnosno Carigradom.
Jurisdikcija carigradskog patrijarha širi se sa širenjem i jačanjem Bizanta u idućim stoljećima, a dodatno dobiva na važnosti Crkvenim raskolom 1054. godine.
To će potrajati do osmanskog osvajanja Carigrada 1453. godine nakon čega mu se crkvena vaćnost smanjuje. Ruska Pravoslavna Crkva, do tada dio carigradske patrijaršije, prva će u 15. stoljeću proglasiti autokefalnost, a to će u 19. stoljeću učiniti i Grčka, Rumunjska, Srpska i Bugarska Pravoslavna Crkva.
‘Glasnogovornik pravoslavlja’
Zbog izrazite decentralizacije pravoslavnih crkava, izravna jurisdikcija nekadašnjem poglavaru svela se do današnjih dana na brigu o grčkim pravoslavnim vjernicima u Istanbulu, na upravljanje Svetom Gorom i nad nekoliko eparhija u Turskoj i na Dodekanezima.
Ali to nije utjecalo na njegovu simboličnu važnost i ugled. Kao prvi po časti među pravoslavnim episkopima, carigradski patrijarh predsjeda osobno ili preko izaslanika svakim saborom pravoslavnih crkvenih poglavara, te ima ulogu glasnogovornika pravoslavlja, posebice u ekumenskim susretima s drugim kršćanskim crkvama.
Carigradskog patrijarha bira Sveti sinod patrijaršije, ali po zakonima koje je nametnula turska država izabran može biti samo etnički Grk koji je po rođenju turski državljanin. To znatno sužava polje mogućih kandidata i izvor je trajnog prijepora s turskim vlastima.
Njegova svesvetost arhiepiskop carigradski novorimski i ekumenski patrijarh Bartolomej I, kako mu glasi službena titula, rođen je 1940. kao Dimitrios Arhondonis na turskom otoku Imbrosu u Egejskom moru.
Za svećenika ga je zaredio patrijarh Atenagora 1969., a sam je izabran za patrijarha 1991. nakon smrti prethodnika Demetriosa.
Bartolomej se u svom radu posebno istaknuo na međunarodnom planu. Odmah po ustoličenju posvetio se obnovi pravoslavnih crkava negdašnjeg istočnog bloka poslije pada komunizma u tim zemljama.
Nastavio je i pomirbu s Katoličkom Crkvom koju su potaknuli papa Pavao VI. i carigradski patrijarh Atenagora povijesnim činom ukidanja međusobnog izopćenja Rima i Carigrada, kojim je kulminirao Crkveni raskol 1054.
Papa Benedikt XVI. posjetio je sjedište carigradske patrijaršije u Fanaru (dio Istanbula) prije 10 godina, a povijesni trenutak je bio 19. ožujka 2013. kada je Bartolomej nazočio ustoličenju pape Franje u bazilici Svetog Petra u Vatikanu. Bilo je to prvi put poslije tisuću godina da jedan carigradski patrijarh nazoči ustoličenju novog Pape.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
