Velika glumica i zagovarateljica mira, Mirjana Karanović gostovala je u Zagrebu u sklopu tribine „Ne pristajem!“ u Novinarskom domu. Govorila je o svom redateljskom prvijencu "Dobra žena".
U velikom intervjuu za Lupigu kazala je da se susretala s kritikama, jer “postoji taj neki otpor, da se, ako govorite o ratnom zločinu koji je počinio netko iz Srbije, svi ostali u Srbiji osjećaju napadnutima”.
VEZANE VIJESTI
“Vi stalno imate tu tendenciju u medijima u svim državama da se sve što se usmjerava na krivnju pojedinačnih članova određenog naroda interpretira kao da je to krivica čitavog naroda. Tako da u srpskim medijima, pretpostavljam i u hrvatskim isto, kada se govori o Haagu uvijek se govori mi Srbi. Tako da se zapravo to gura svima u naručje i ti nemaš načina distancirati se od toga, pogotovo ako si malo senzibilnija osoba ili pod navodnicima običan čovjek koji nije u nekom javnom diskursu, nekakav aktivist ili intelektualac, nego biće koje živi svoj život. Onda to svakodnevno bombardiranje prelazi na tebe kao da si ti nešto tu kriv”, navela je Mirjana Karanović u intervjuu za Lupigu.
“Ti se tako poistovjećuješ s tim i onda imaš potrebu da se od toga obraniš. To je vrlo perfidno, vrlo lukavo održavanje tenzije, gdje ljudi nose na sebi teret odgovornosti jednog društva, umjesto da se država preko svojih mehanizama pozabavi time i da razriješi tu cijelu situaciju, da se uspostavi da nije cijeli narod odgovoran, nego određena politika koju su vodili ti i ti ljudi koji su donosili pogrešne odluke, koji su radili to i to, a s njima i svi oni koji su im pomagali. To se zove lustracija. To jednostavno znači označiti što je bilo pogrešno, ne govorim strpati sve ljude u zatvor, neke da, ali prije svega govoriti o tome tko snosi odgovornost”
Kako je lustracija je u Hrvatskoj postala silno popularan pojam, no odnosi se prije svega na ‘komunističke zločine’ i rehabilitaciju NDH gdje se partizani prikazuju kao neprijatelji hrvatskog naroda, Karanović je zamoljena da to komentira.
“Ne znam tko su bili ti partizani, znači nitko nije bio. U Srbiji oni također ne postoje, u Srbiji partizani su bili Hrvati, a u Hrvatskoj su valjda bili Srbi. Ne znam, možda su bili i Marsovci”, kazala je.
Navela je i kako su žene danas, po njoj, spremnije za liderske pozicije, a govorila je i o otporu Slobodanu Miloševiću devedesetih, ekstremizmu u srpskom društvu, razlikama u umjetničkoj slobodi današnje Srbije i bivše Jugoslavije i brojnim drugim zanimljivim temama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
