Željko Tomašić koji vodi Regionalnu organizaciju zaštite potrošača otkrio je koji gradovi u Hrvatskoj imaju najskuplje, a koji najjeftinije grijanje te kako možemo uštedjeti.
Kao dva grada s najpaprenijim cijenama grijanja izdvojio je Karlovac i Rijeku. Iako kaže Rijeka ima nešto skuplje grijanje, ondje se zbog toplije klime manje grije tako da je Karlovac ipak najskuplji.
Najjeftiniji grijanje, kazao je za Index.hr, ima Zagreb jer je zagrebačka toplana duplo jeftinija od one u Karlovcu, Sisku, Vukovaru i Rijeci.
“Trenutno je najjeftinije grijanje na palete i brikete. Odnosno kombinacija korištenja obnovljivih izvora i biomase je najisplativija. Za primarno zagrijavanje koristiti se sunčeva energija, a za dogrijavanje pelete i brikete. Prije poskupljenja je plin bio najisplativiji.
Neki ljudi nastoje uštedjeti postavljanjem termozaštite, no sad kad se stavi unutarnja izolacija, ona smanjuje troškove grijanja, no isto tako ljeti poskupljuje trošak rashlađivanja.
U Prelogu prelaze na najjeftinije grijanje i to korištenjem geotermalne energije. Ima dosta krajeva u Hrvatskoj koji to mogu koristiti, riječ je o toploj vodi koja se nalazi u mnogim krajevima, a pogotovo je ima dosta na području oko Osijeka, Bizovca, Karlovca i Međimurja. Ondje je podzemna voda dovoljno topla da grije prostorije.
U Topuskom dvosobni stan oko 55 kvadrata ima mjesečni račun od 60 kuna, to je cijena termalnog grijanja. Recimo u selu kraj Karlovca na 1200 metara imamo vodu od 120 stupnjeva, dok s druge strane Karlovac ima najskuplje grijanje u Hrvatskoj”, rekao je Tomašić.
‘Ljudi se samo trebaju dogovarati’
Građani se, naglasio je, trebaju raspitati i informirati te odabrati najprihvatljiviji model grijanja.
“Ima toliko jeftinijih oblika grijanja. Danas je grijanje na struju postalo puno povoljnije nego prije. Zatim su tu peći na pelete koje su jako jeftin oblik grijanja. Ljudi se samo trebaju dogovarati. Ako se recimo stanari u zgradi dogovore da se sa sadašnje kotlovnice recimo prebace na plin, to im može smanjiti troškove za do 50 posto. Mogu napraviti svoje mini toplane jer se u transportu potroši i do 60 posto energije. Ovako se mogu izdvojiti iz toplane i napraviti svoje mini toplane, kao podstanice. Da bi to mogli trebaju prikupiti 90 posto potpisa stanara u zgradi.
Neke zgrade su same već napravile svoje podstanice, evo i neke u Zagrebu su to već napravili. Dakle, u gradovima je rješenje izgradnja kvartovskih mini toplana i prelazak na obnovljive izvore energije”, zaključio je Tomašić u razgovoru za Index.hr.