O hrvatskim, regionalnim, europskim i globalnim ekonomskim trendovima, na početku godine, u Pressingu Dubravka Merlića govorio je ugledni makroekonomist Velimir Šonje.

Hrvatska je u prošloj godini proglašena, u ekonomskom smislu, najlošijim zemljom u Uniji, a s obzirom da smo u izbornoj godini, nije isključeno da ovu neslavnu titulu obrani i u ovoj godini. Dosad smo uglavnom slušali da je domaća recesija samo preslika globalne ekonomske krize. No, ni ta teza više ne stoji jer neki modeli poput američkog i te kako daju rezultata dok drugi podbacuju. Tako je američko gospodarstvo u trećem tromjesečju prošle godine naraslo pet posto, japansko 1,65 dok europsko ima rast od 0,6%.

“Činjenica da je da je Milanovićeva vlada ta kod koje je došlo do velikom nesrazmjera očekivanja koja su bila na početku i rezultata koje danas imamo. To je evidentno. Ono što se ekonomski događalo je da u trenutku kada je postojala prilika da se povuku neki radikalniji potezi na početku mandata oni su otišli u krivu stranu. Podizanje PDV-a, uvođenja dodatnog poreza na dividendu i isplatu dobiti i veliko podizanje cijena infrastrukturnih usluga, prvenstveno energenata poput plina i goriva. Dodatno nisu imali sreće jer je prisutan rast u EU odjednom počeo padati. Tada je Vlada krenula u krivom pravcu. Od tada nisu imali snage preokrenuti cijelu priču”, rekao je Šonje.

U četvrtoj smo izbornoj godini. Možete li izdvojiti neke poteze ove vlade iz ekonomske sfere koji ipak zaslužuju neku pohvalu?

“Dovršeno je restrukturiranje brodogradnje, a to je bilo i uvjetovano od strane EU. U dijelu javnih poduzeća su se pojavili prvi znakovi uštede, prvenstveno u resoru Siniše Hajdaša-Dončića. Međutim opet nisu to bila sustavna rješanja koja bi završila nekim definitivnim rješenjima. Treba istaknuti i privatizaciju Croatia osiguranja koje je godinama gubilo svoj tržišni udjel”.

Aktualnoj vladi predbacuju izostanak odlučnih poteza po cijenu pada popularnosti. Odlučnih poteza nije bilo, a popularnost svejedno pada?

“To je sigurno, uvijek se radi o političkoj volji koja proizlazi iz nekakve strategije. Duboko sam uvjeren da je Vlada već u trenutku kad je došla na vlast, došla s pogrešnim uvjerenjima. Prvenstveno nisu bili svjesni dubine proračunskog problema koji mi imamo. Oni su mislili da se može nekakvim državnim investicijama potaknuti rast koji će sam od sebe početi puniti proračun. I da će se kroz to riješiti problem naših javnih financija. Dogodilo se upravo suprotno. Državnih investicija nije bilo jer ih nije moglo ni biti i to je temeljna strateška pogreška ove vlade. Zato što smo kao država prezaduženi kao i naša poduzeća. Državne investicije nisu poluga koja će pokrenuti gospodarstvo, to su privatne investicije. Ako gledamo retoriku bivšeg ministra Slavka Linića ona je bila vrlo kontra privatnog sektora. Tu je postojala strateška pogreška koja se do danas vraća”.

“Radmir Čačić je bio kreator te ideje državnih investicija, a slično je napravio i u vladi Ivice Račana poput izgradnje autocesta. To je pokušao preslikati jedno desetljeće kasnije što je bilo pogrešno, a tu politiku je podržavao i Zoran Milanović. U međuvremenu se malo poboljšala ta retorika prema privatnom sektoru”.

Što su učinile druge zemlje proizišle iz sociijalizma, Poljska, Češka, Slovačka, a Hrvatska nije?

“Svaka zemlja vam ima svoju priču. Ipak, prvak je Estonija. Njihov pritisak na reforme je funamentalno motiviran bijegom iz zone ruskog utjecaja”.

Šonje je rekao i da autoceste treba dati u koncesiju te da vlada nije trebala odustati od outsourcinga.

Više pogledajte u priloženom videozapisu.

Nerijetko se čuje da su banke odnosno visoke bankarske kamate glavna prepreka razvoju hrvatskog gospodarstva. Kako netko može biti konkurentan nekom tko kapital dobiva po dva posto kamata, a on ga plaća osam ili deset. Je li to točno?

“Kao prvo, kamate u Hrvatskoj ne strše. Te kamate kada se kompariraju s drugima nisu visoke, ali bi trebale biti niže”.

Na kritici monterane politike i lihvarskih kamata relativno anonimni Sinčić dobiva 16 posto glasova. Je li to dovoljno upozorenje da ovakvu politiku treba mijenjati?

“Uglavnom ako govorimo o monetarnom sistemu postavlja se pitanje što možemo napraviti. Koje su to konkretne stvari da bi se smanjile kamatne stope. Bez rješenja problema državnih financija nemoguće je bitno reducirati kamatne stope u Hrvatskoj. Svatko tko govori da je to moguće zakonima je neralno. Sinčić nema konkretnu ideju i program da se to postigne”.

Više pogledajte u priloženom videozapisu.

Rezanje rashoda odnosno štednja očito nisu najbolji odgovor na recesiju. Amerikanci nisu štedjeli pa bilježe rast od pet posto ,a zemlje eurozone imaju deset puta  manji 0,5%.Treba li Europa krenuti američkim stopama?

“To ne treba povezivati s rezanjem rashoda. Rezanje rashoda se radi kad nemate izbora. Većina zemalja koje su se uspješno opravljale od krize su zemlje koje su radile velike rezove. U Hrvatskoj su se rezovi pokušavali izbjeći što je lošije nego da ste rezove napravili u pravo vrijeme. SAD ipak funkcionira drugačije. To je fundamentalno konkurentna ekonomija gdje je sve podređeno gospodarstvo i kod njih se odluke donose brzo. Oni su praktički izazvali financijsku krizu 2008. godine iz koje su se izvukli u godinu dana s brzim i velikim rezovima”.

Hoće li ova godina biti bolja od prethodne?

“Sve prognoze se centriraju oko +0,2 posto. To je ništa, ali realno. Hrvatska i dalje ostaje stagnantna pri čemu moramo znati da se događaju neke promjene. Industrijska proizvodnja raste, izvoz je rastao. Iduća godina neće biti jako povoljna na međunarodnom tržištu. Za ozbiljniji oporavak još uvijek čekamo da se provedu ozbiljnije reforme. S visokim stupnjem sigurnosti bih rekao da nam se u ovoj godini neće dogoditi grčki scenarij. No ako govorimo o perspektivi od tri do četiri godine i ako političke elite uključujući i ORaH, Sinčić, itd. nastave s populizmom, onda nas za dvije do tri godine može čekati grčki scenarij”.

Više pogledajte u priloženom videozapisu.