Mala Ela ima dvije i pol godine. Njeni roditelji dobivaju najmanji iznos dječjeg doplatka. Premalo za Eline potrebe.
“Tu je stanarina, podstanari smo, znači trebamo još kroz mjesec rastegnuti obje plaće. Osnovne stvari, pelene, sve što zahtjeva, maramice, hrana. Na nju samu nama ide oko 2.000 kuna mjesečno. Znači, jako puno. A 200 kuna dobijemo dječjeg doplatka”, kaže majka male Ele, Melita.
Hrvatska vlada na sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju odlučila je da će još 94.000 obitelji, odnosno 156.000 djece primati dječji doplatak. Osigurano je gotovo milijardu kuna za mjere pronatalitetne politike. 440 milijuna kuna za dječje doplatke, 70 milijuna kuna za nove vrtiće i 300 milijuna kuna za zapošljavanje odgajatelja.
“Imamo tri razreda. 50 posto proračunske osnovice je 1.663 kune. Znači, po članu kućanstva ukoliko imate manje od 1.663 kune, onda ste u sustavu trenutnom. E sad, mi taj cenzus povećavamo s 1.663 na 2,328 kuna”, kaže Marin Strmota, državni tajnik za demografiju.
Pojednostavljeno, dohodovni cenzus povećava se s 50 na 70 posto proračunske osnovice. Prema sadašnjim odredbama, 300 kuna dodatka po djetetu dobivaju obitelji koje po članu ostvaruju prihod do 543 kune, 250 kuna one kojima je prihod po članu 543 do 1.120 kuna te 200 kuna za obitelji s prihodom po članu od 1.120 do 1.663 kune. Sada se ta baza za posljednju skupinu proširuje na obitelji koje po članu imaju prihod do 2.328 kuna.
U Zakonu o doplatku za djecu ostaje i tzv. pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od 500 kuna. Demografi i oporba pozdravljaju novu mjeru, ali tvrde, to nije rješenje.
“Sve radimo na kratki dah. Gledamo mandat 4+4 godine, gledamo što je u mandatu dobro, a nije dobro. Ovo je samo kao da gori požar, a vi imate jedan lončić i samo gasite neki plamen. To je to o čemu govorimo”, rekla je Anka Mrak Taritaš, predsjednica GLAS-a.
“Kako nekog ne može zabrinuti nestanak 18.000 ljudi prirodnim putem i iseljavanjem gotovo 80.000. Ne promijeni li se ništa, ne zaustave li se trendovi, Hrvatska može pasti možda i na tri milijuna stanovnika”, kaže demograf Stjepan Šterc.
A zabrinulo je to i predsjednicu koja je kazala da se Hrvatska nalazi u izvanrednom stanju. Odgovorila joj je ministrica Nada Murganić: “Ja bih si možda jedino dozvolila da jednu riječ kažem drugačije – u Hrvatskoj je izazovno stanje. To su izazovi koji su pred nama i mi se s njima nosimo”.
Sa svakodnevnim financijskim izazovima nose se i brojni roditelji diljem Hrvatske. Ova mjera koja stupa na snagu 1. srpnja iduće godine trebala bi im bar simbolično olakšati odgoj djece.