U Točki na tjedan o najavljenom rastu minimalne plaće u Hrvatskoj govorili su bivši ministar rada Mirando Mrsić i Branimir Perković iz časopisa Liberal.

Je li povećanje minimalca od 130 kuna previše ili premalo?

Mrsić: Premalo. To je skandalozna odluka vlade koja će natjerati još više radnika da rade na crno. Jedan od mehanizama borbe protiv rada na crno je upravo minimalna plaća. To je i mehanizam osiguravanja da ljudi idu raditi umjesto da ostaju na socijalnoj pomoći. I to je Vlada trebala imati u vidu.

SPD predlaže da već u 2018. minimalna plaća bude 60 posto prosječne.

Mrsić: U Hrvatskoj stvari, kad govorimo o ekonomiji idu nabolje i smatramo da ima prostora za to. Mi smo u novom prijedlogu zakona o minimalnoj plaći predvidjeli da poslodavac može u dogovoru sa sindikatom isplaćivati minimalnu plaću kao i prethodne godine. Na ovaj način kako vlada to radi, oni koji rade u mutom će sad svima smanjiti plaću na minimalnu i ostatak isplaćivati na ruke. U zakonu smo predvidjeli i da plaća raste pet posto godišnje.

Perković: Pitanje minimalne plaće je krivo postavljeno. Treba dizati ukupni prosjek plaća pa će se dizati i one najmanje. Komplicirati cijelo tržište rada ovim birokratskim procedurama je nepotrebno. Treba pokrenuti gospodarstvo. Mi imamo praksu 25 godina da se bavimo dijelom problema. Može se napraviti ukupna reforma gospodarstva. I ptice na grani znaju koje su reforme potrebne, ali nitko nema političke volje da ih provede. Ovo je samo skretanje s glavnog problema. Rast od 3,5 posto BDP-a je nazadovanje, u odnosu na druge zemlje mi ne rastemo, mi nazadujemo, naš rast je iluzija.

Smatrate li da treba postojati mehanizam minimalnca?

Perković: To nije rješenje nego dio uzroka problema. Hrvatska je po fleksibilnoti tržitša rada 116. od 137 zemalja u svijetu. To je katastrofalan podatak. U rangu smo afričkih zemalja koje nemaju razvijeno gospodarstvo. U podsegmentu lakoće zapošljavanja i otpuštanja smo tek 131. od 137 zemelja. Ova parcijalna rješenja hoće li minimalac biti dva posto veći ili manji ne rješavaju naš problem.

Više od 100.000 ljudi otišlo je raditi van.

Mrsić: Vidimo što se desilo. Krizu su zbog svoje gramzivosti stvorile banke. Čak 22 zemlje EU-a imaju definiranu minimalnu plaću. Minimalna plaća je ono što osigurava da ljudi ostaju, što je plaća veća, više ljudi će raditi. Naš zakon o radu je dovoljno fleksibiliziran i on nije problem što tržište rada ne funkcionira. Radnik je onaj kojeg treba zaštiti na tržištu rada.

Perković: Kriza u Hrvatskoj nije rezultat tržišta. Ona je produžena korigiranjem i upravljanjem države. U svijetu nigdje nije slučaj da je kriza trajal 6 godina. U vrijeme krize u realnom sektoru je izgubljeono 200.000 poslova, a u javnom nijedno. Broj ukupno zaposlenih u javnom sektoru je narastao.

Mrsić: Liberali smatraju da u javnoj upravi nema dovoljno ljudi. Nije javna uprava dovela do toga.

Perković: Trećina zaposlenih u Hrvatskoj radi za državni sektor. Efikasnost javne uprave je 136. u svijetu i iza nas je samo jedna zemlja.

Porezi su nam visoki.

Mrsić: Ovo nije minimalna plaća za radnika nego za poslodavca.

Kako gledate na to da će Zagreb promijeniti regulaciju prometa zbog komemoracije generalu Praljku?

Mrsić: Vjerojatno je procijenjeno da će doći veliki broj ljudi i mislim da nema nitko ništa protiv tog da se stvari reguliraju kako treba. A što se tiče ideologije, mislim da se Milan Bandić dodvara desnici, znamo da on nema ideologije.

Perković: Grad kao instiitucija si ne može dopustiti da ide kontra pravomoćne presude. Svatko ima pravo na osobni stav, ali država i grad ne bi trebali ići pobijati tu presudu. Javni prijevoz opet financiraju svi građani, čak i oni koji se slažu s presudom i to nije pošteno prema građanima koji ne podržavaju ovo.