Prijeti li Hrvatskoj ponovno slučaj poput švicarca? Građani koji su svoje kreditne obveze vezali uz Euribor u dogledno bi se vrijeme mogli suočiti s rastom iznosa mjesečnih rata.

“Povijesno niska razina kamatnih stopa, pa tako i Euribora, ne može trajati vječno jer u uvjetima ovako niskih kamatnih stopa monetarne politike razvijenih zemalja neće moći adekvatno reagirati ako se svijetu ili pojedinim zemljama dogodi nova ekonomska kriza. Drugim riječima, treba očekivati zaoštravanje monetarne politike, a samim time i rast kamatnih stopa, što uključuje i Euribor”, rekla je Maruška Vizek, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, za Jutarnji list.

“Vjerojatni rast Euribora povisit će mjesečne anuitete svima kojima je promjenjivi dio kamate vezan uz tu referentnu stopu. Takvih je oko 50 posto, za razliku od onih kojima kamata ovisi o domaćoj Nacionalnoj referentnoj kamatnoj stopi (NRS), za koju se ne očekuje toliki porast kada sve kamate u okruženju počnu rasti. Veće banke, predvidjevši upravo ovakav scenarij, već godinama vežu kamatne stope uz NRS”, govori financijski savjetnik Vjeko Peretić.

Nitko se u ovom trenutku ne usudi prognozirati kada bi moglo doći do rasta Euribora. Neke procjene govore da bi se to moglo dogoditi tijekom sljedeće godine, a malo tko vjeruje i da će se ponoviti slučaj kredita u švicarskim francima.

Unatoč tome, u bankama kažu da se polako pripremaju i za takav scenarij. Zasad hrvatski bankari neće slijediti primjer banaka u Sloveniji, koje su počele zaoštravati uvjete za odobravanje stambenih i potrošačkih kredita, piše Jutarnji list.